U Sarajevu održana Međunarodna naučna konferencija “Historija Roma u Bosni i Hercegovini”
Na početku konferencije prisutnima je dobrodošlicu uputio dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju koji je istakao da se Institut nastoji podjednako baviti „velikim“ historijskim temama, ali i onima sa margina historije i nauke općenito, sve s ciljem boljeg razumijevanja i spoznaje prošlosti. Dodao je da su Romi kao zasebna populacija nažalost često ostajali i ostali na marginama društava, ali i naučnih istraživanja te da se karakter čovjeka mjeri prema tome kako postupa prema slabijem od sebe, a uspjeh jedne vlasti se mjeri prema položaju ranjivih, marginalnih i manjinskih kategorija društva.
Potom su pozdravne govore uputili su i dr. Željo Holjevac, direktor Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar iz Zagreba koji je izrazio zadovoljstvo što su dva instituta zajedno organizovali konferenciju i što će imati priliku sarađivati i u budućnosti. Prisutnima se u ime Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke obratila i mr. Sanela Kuko.
Sadržaj konferencije podijeljen je na četiri sesije tokom kojih su izlagači iz više zemalja predstavili svoje radove, a nakon svake sesije održane su izuzetno korisne i zanimljive rasprave.
Konferencija o Romima imala je cilj okupiti i potaknuti na razgovor istraživače iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, koji svojim naučnim istraživanjima mogu doprinijeti razumijevanju kompleksne historije Roma u Bosni i Hercegovini.
Jedan od ciljeva konferencije jest nastojanje da se potaknu naučna istraživanja tema iz prošlosti bosanskohercegovačkih Roma i da se iste pomaknu sa margina nauke.
Upravo istraživanjem historije Roma kao sastavnog dijela njihovog etničkog identiteta nastoji se istaknuti kako su oni sastavni dio historije stanovništva Bosne i Hercegovine, naveli su u uvodnom izlaganju dr. Danijel Vojak i dr. Sanja Gladanac-Petrović, koji su imali najveći udio u samoj organizaciji konferencije.
Prva sesija bila je posvećena historiji Roma u osmanskom i austrougarskom razdoblju Bosne i Hercegovine. Svoje radove izložili su dr. Stephane Laederich, MA Amir Džinić, prof. dr. Amila Kasumović i dr. Hana Younis.
Džinić je u svom radu donio kratki pregled nekih od istraživača koji su se bavili proučavanjem prošlosti Roma u južnoslavenskom govornom području. U kontekstu već provedenih istraživanja autor je istaknuo zanimljive činjenice vezane za kanunamu sultana Sulejmana iz 1533. godine koja se odnosila na prava i obaveze Roma u Rumelijskom ejaletu.
Younis je analizirala položaj Roma pred sudskim instancama Austro-Ugarske uprave u periodu od okupacije 1878. godine pa sve do Prvog svjetskog rata 1914. godine. Kao ključni izvor analizirala je sudski spisi kroz koje možemo doći do odgovora na pitanje „Da li je status i položaj Roma bio jednak ostalima, posebno u odnosu na pravne instance“.
Kasumović je navela da pitanje romske manjine u habsburškoj Bosni sve do nedavno nije privlačilo pažnju historičare. Romski život na društvenoj margini reflektirao se i na njihovu poziciju unutar historiografskih istraživanja, bar kada je u pitanju period austrougarske uprave (1878 – 1918).
Tema druge sesije bila je historija Roma u razdoblju između dva svjetska rata i za vrijeme Drugog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini. Radove su izložili dr. Danijel Vojak i dr. Paula Simon, dr. Sanja Gladanac-Petrović te dr. Rebecca Fisch.
Gladanac-Petrović je podsjetila da su Jevreji i Romi bili etničke grupe koje su vjekovima živjele na teritoriji na kojoj je proljeća 1941. godine formirana Nezavisna država Hrvatska. U skladu s ustaškom i importiranim idejama iz srodne nacističke ideologije, ustaški režim je Rome i Jevreje proglasio rasno nepoželjnim elementom. Iako su bili različitog porijekla, kulturno-historijskog razvoja, nejednake pozicioniranosti i stepena asimiliranosti u društvu, isto ih je rasno definisao – kao nearijevce – a zakonskim odredbama stavio izvan pravnog sistema.
Sesija broj 3 bila je posvećena temi stradanja Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata u BiH a izloženi su radovi dr. Tatjane Jovanović i dr. Danijela Vojaka.
Vojak je naveo da je uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata romsko stanovništvo bilo žrtvom genocidne politike nacističkih vlasti i njenih država saveznika u Evropi. Među nacističkim saveznicima bila je Nezavisna Država Hrvatska (NDH).
Jovanović je naglasila da pojava Roma na području BiH ima dosta oskudan historijski materijal, naročito za period srednjeg vijeka, kada i počinje njihovo doseljavanje (oko 15. vijeka dolaskom osmanskih osvajača). Mada, postoje naznake da su se pojavili i jedan vijek ranije, jer se u Grčkoj pojavljuju početkom 14. vijeka. U Zagrebu se prvi put pominju 1378. godine, a već 1423. godine se u dubrovačkim arhivima spominju kao posluga trgovaca, kao svirači, kovači i kovači lažnog novca. Početkom 17. vijeka, Romi počinju da se doseljavaju na područje Bijeljine.
Na kraju, tema posljednje sesije bila je historija Roma u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. U okviru ove sesije govorili su dr. Đorđe Mihovilović, dr. Dženita Sarač-Rujanac, dr. Danijela Vuković-Ćalasan, dr. Rajka Đoković, dr. Hedina Tahirović-Sijerčić i dr. Enes S. Omerović.
Hedina Tahirović-Sijerčić je predstavila rad „O Uhlikovom radu u historijskom kontekstu“.
Prevodeći 547 romskih priča na romskom jeziku na bosanski jezik koje je sakupio, transkribirao i zabilježio akademik i romolog Rade Uhlik (1899 – 1991) od 1926-1960. godine u okviru istraživanja romskog jezika ili bolje rečeno gurbetskog dijalekta romskog jezika u Bosni i Hercegovini, književnosti, kulture i prevođenja u romskom kontekstu, i iznoseći ih na svjetlost dana u četiri zbirke priča pod naslovom Rade Uhlik – Rromane paramiča/Romske priče (Tahirović-Sijerčić 2020, 2021, 2022, 2023) prepoznajemo i izdvajamo informacije koje navode na mogućnost određivanja vremenskog okvira bivstvovanja i života romskog naroda na prostorima Bosne i Hercegovine.
Mihovilović je podsjetio da su na lokalitetima nekadašnjega koncentracijskog logora Jasenovac u nekoliko navrata vršena sondiranja i antropološka istraživanja masovnih grobnica od kojih su najsustavnija provedena u aprilu i maju 1946. godine na širem području Stare Gradiške, gdje je jedan dio grobnica u cijelosti ekshumiran uz što se pristupilo utvrđivanju identiteta žrtava i djelomičnom prijenosu posmrtnih ostataka.
Sarač-Rujanac je govorila o poziciji i percepciji Roma u projektima Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa CK SK BiH 1980-tih godina dok je Omerović u svom referatu analizirao Popise stanovništva kao izvor za proučavanje romskog stanovništva u Bosni i Hercegovini u periodu između 1879. i 1948. i istakao brojne poteškoće i nelogičnosti u kontekstu istraživanja nacionalnih manjina, u ovom slučaju Roma, s osloncem na navedene popise.
Tokom konferencije upriličeno je potpisivanje sporazuma o saradnji između dvije naučne institucije koje su organizatori skupa.
