Enter your keyword

INFORMACIJE ZA ČITAOCE

Svi zainteresirani mogu se registrirati kako bi primali obavijesti o izlasku novog broja. Za registraciju koristite link na vrhu početne stranice časopisa. Nakon što se registrirate, primit ćete na mail sadržaj za svaki novi broj časopisa. Časopis može koristiti listu registriranih pretplatnika kao potvrdu čitanosti. Podaci o registriranim čitaocima neće se koristiti u bilo koje druge svrhe.

INFORMACIJE ZA AUTORE

Ako ste zainteresirani za objavljivanje rada u našem časopisu, preporučujemo vam da pročitate informacije o časopisu kao i upute autorima. Bit će nam drago ukoliko nam pošaljete svoj rad na adresu: htraganja@iis.unsa.ba

INFORMACIJE ZA IZDAVAČE

Potencijalno zainteresirane online knjižare mogu uvrstiti Historijska traganja u listu svojih časopisa – pristup sadržaju je slobodan. Knjižare koje žele primati štampanu verziju časopisa trebaju redakciji poslati zahtjev s navedenom adresom na nauka@bih.net.ba

UPUTE AUTORIMA

UPUTE AUTORIMA

Časopis Historijska traganja Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu objavljuje sljedeće kategorije članaka:

  1. izvorne naučne radove
  2. pregledne radove
  3. stručne radove
  4. historijsku građu
  5. prikaze knjiga

Kategoriju rada predlaže autor, a konačnu odluku donosi Redakcija u konsultaciji s recenzentima.

Oprema rukopisa

Radovi trebaju sadržavati:

  1. naslov rada
  2. ime i prezime autora
  3. naziv institucije i adresa
  4. e-mail adresa
  5. apstrakt i ključne riječi
  6. apstrakt i ključne riječi na engleskom jeziku
  7. tekst sa fusnotama
  8. zaključak
  9. popis izvora i literature

Rad treba biti napisan fontom Times New Roman, veličine 12 pt i proredom 1,5, dok se fusnote pišu veličinom 10, a prored je jednostruk. Obimom rad ne smije prelaziti 32 kartice teksta (jednu karticu čini 1800 znakova s razmacima).

Radovi podliježu dvostrukoj anonimnoj recenziji pri čemu se ne otkriva identitet ni autora ni recenzenata. Objavljuju se samo oni radovi koji dobiju dvije pozitivne recenzije i za koje Redakcija donese konačnu odluku o objavljivanju.

Autori objavljenih radova dobivaju tri primjerka Historijskih traganja.

UPUTE ZA NAVOĐENJE BILJEŽAKA U TEKSTU

Citiranje arhivskih fondova:

Arhiv Bosne i Hercegovine, (dalje: ABiH) Sarajevo, Fond: Vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine 1945-1953 (dalje: VLBiH, Fond: VNRBiH), kutija 15, signatura 123/46

DAD, Diversa Cancellariae, XXXI, 62v.

Başbakanlık arşivi, Istanbul, Mühimme-defter, br. dok. 286, 2

Ostalu neobjavljenu izvornu građu citirati prema uobičajenim pravilima.

 

Citiranje knjiga:

Ibrahim Kemura, Narodna uzdanica, Sarajevo: Bošnjački institut, Institut za istoriju, 2003, 51-66. (Kod broja stranice se ne koristiti skraćenica str. ili s. nego se samo piše broj stranice).

Isto, 79.

Kad se isto djelo ponovo navodi u tekstu na drugom mjestu, treba upotrijebiti skraćeni naziv, naprimjer:

I. Kemura, Narodna uzdanica, 52.

 

Citiranje članaka:

Ibrahim Karabegović, „U povodu četrdesetogodišnjice postojanja i rada Instituta za istoriju“, u: Prilozi, Sarajevo: Institut za istoriju, 2000, br. 29, 39-44.

Isto,  40.

Kad se isti članak ponovo navodi u tekstu na drugom mjestu, treba upotrijebiti skraćeni naziv, naprimjer:

I. Karabegović, „U povodu četrdesetogodišnjice“, 42.

 

Citiranje priloga u knjigama ili zbornicima radova:

Boris Nilević, „Srednjovjekovna Bosna i Osmansko carstvo“, u: Bosna i Hercegovina i svijet, zbornik radova, Sarajevo: Institut za istoriju, 1996, 65- 74.

Kad se isti prilog ponovo navodi u tekstu na drugom mjestu, treba upotrijebiti skraćeni naziv, naprimjer:

B. Nilević, „Srednjovjekovna Bosna“, 68.

 

Citiranje novina:

„Branko Mikulić: Kako sam vladao Bosnom. Tito nas nije saslušavao“, Naši dani, br. 970, 23. 6. 1989, 36-39.

 

Citiranje izvora sa World Wide Weba:

Grad Sarajevo. Jedinstven informacioni sistem grada Sarajeva. http://www.sarajevo.ba/aktivnosti/Jisg.htm /  25. 2. 1999. (pristupljeno X.X. XXXX.)

 

UPUTE ZA POPIS IZVORA I LITERATURE

Rad treba sadržavati popis neobjavljenih i objavljenih izvora, popis korištenih knjiga i članaka.

Naprimjer:

IZVORI

*Arhiv Bosne i Hercegovine (ABiH), Sarajevo,  Fond Centralnog komiteta SKBiH

*Historijski arhiv Sarajevo (HAS), Sarajevo, Fond Skupštine grada Sarajeva ZOI ‘84

*Başbakanlık Osmanlı Arşivi (BOA), Istanbul  ̶  Maliyeden Müdevver (MAD.d):, 560, 768, 1399, 2467, 3420, 4718, 10172, 16064.

LITERATURA

a) KNJIGE

-Younis, Hana, Od dućana do pozorišta: Sarajevska trgovačka elita 1851–1878, Sarajevo: Institut za historiju, 2017.

b) ČLANCI

-Aličić, Ahmed, „Desetina u Bosni polovinom XIX vijeka“, u: Prilozi, Sarajevo: Institut za istoriju, 1980, sv. 16, br. 17, 129-174.

c) NEOBJAVLJENI RADOVI

         – Krušelj, Željko, Polet od omladinskog aktivizma do političkog eskapizma (1976.-1990),          (odbranjena doktorska disertacija- neobjavljeno), Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Odsjek za povijest,  Zagreb, 2015.

 

VAŽNE NAPOMENE

Provjera kvaliteta

Svi dostavljeni tekstovi podliježu dvostrukoj slijepoj recenziji, što znači da recenzenti ne znaju ko je autor teksta koji recenziraju, kao što ni autori nemaju pristup informacijama o tome ko su recenzenti njihovih tekstova

Copyright

Nakon objavljivanja, Institut za historiju zadržava prava objavljivanja zajedno s autorom, što znači da ako autor ili Institut žele ponovo objaviti tekst, moraju obavijestiti drugu stranu o tome i navesti u ponovno objavljenom tekstu da je objavljen uz dozvolu autora ili Instituta. Treća strana mora tražiti dozvolu i od autora i od Instituta.

Zabrana plagijata

Slanjem teksta u Historijska traganja autor garantuje da je tekst originalan, da nije nigdje objavljen, niti je ponuđen nekom drugom časopisu. Nepoštivanje ovog pravila povlači odbijanje teksta i posebnu pažnju redakcije pri prijavljivanju budućih članaka istog autora. Nakon prihvatanja rada za objavljivanje autori potpisuju izjavu o autorstvu i originalnosti.