Enter your keyword

Umro dr. Kemal Bašić (1964-2020)

Umro dr. Kemal Bašić (1964-2020)

U nedjelju, 22. novembra 2020. godine zatekla nas je iznenadna smrt (od posljedica upale pluća) uvaženog kolege dr. Kemala Bašića, višeg stručnog saradnika za stariju historiju – osmanski period.

Kemal Bašić je rođen 8. januara 1964. godine u selu Hadžići, općina Prijedor, Bosna i Hercegovina, od oca Muhameda i majke Šefike. Osnovnu školu završio je u Kevljanima i Omarskoj, općina Prijedor.

Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1982/83. godine, a Islamski teološki fakultet u Sarajevu /sad Fakultet islamskih nauka/ početkom 1991. godine odbranom diplomskog rada “Vakufi u Banja Luci”. Od 1991. godine odlukom Mešihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bio je postavljen za vjerskog službenika (imama) u Švedskoj.

Postdiplomske studije je pohađao i magistrirao na Univerzitetu u Ankari u R. Turskoj na Odsjeku za historiju i umjetnost islama /historija islama/ s temom “Veze između bosanskohercegovačkih muslimana i Osmanske države 1878-1914, posebno vjerske veze”, 3. februara 1999. godine.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu 1999. godine radio je dva semestra na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli u svojstvu vanjskog saradnika predavajući staroturski/osmanski/ jezik. Nakon toga zapošljava se u Tuzli kao profesor islamske vjeronauke, što je radio oko 14 godina. U Tuzli je jedno vrijeme bio i savjetnik za islamsku vjeronauku tuzlanskog muftije te saradnik Prosvjetno-pedagoškog zavoda TK.

Godine 2013. preselio je u Sarajevo i upisao doktorski studij iz historije – smjer Bosna i Hercegovina pod osmanskom vlašću 1463-1839. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Pod mentorstvom prof. dr. Enesa Pelidije, doktorirao je 19. aprila 2018. godine, odbranivši doktorsku disertaciju pod naslovom “Zvornički sandžak u 17. stoljeću”.

Od novembra 2019. godine izabran je na mjesto višeg stručnog saradnika za stariju historiju na Institutu za historiju UNSA.

***

Dr. Bašić se bavio kulturno-historijskom baštinom Bosne. Zahvatao je širok spektar tema u svom naučnom radu. Ostavio je iza sebe značajan trag u bh. historiografiji sa relevantnim naučnim i stručnim knjigama i radovima. Bio je učesnik više tribina, naučnih skupova, okruglih stolova, promocija knjiga.

Autor je knjige “Kozarac kroz historiju” (Tuzla, 2005), koautor knjige “Istaknuti Tuzlaci” sa Midhatom Spahićem (Tuzla, 2005), priređivač knjige “Ilijas Mahmuljin: Umino ognjište”  (Tuzla, 2011), autor knjige Muhamed Tajib Okić-život i djelo (Sarajevo, 2015).

Bio je član redakcije za publiciranje djela: Hivzija Suljkić: Sabrani tekstovi u tri knjige (Tuzla 2007) i knjige Hasan Škapur “Odnos osmanskih vlasti prema bosanskom ustanku (1875-1878)” (Sarajevo 2017).

Autor je većeg broja naučnih radova kao i prijevoda s turskog jezika koji su objavljeni u raznim publikacijama i časopisima u Bosni i Hercegovini (Muallim, Novi muallim, Hikmet, Pogledi, Glasnik VIS-a, Preporod, Arhivska praksa, Takvim, Anali GHb, Gračanički glasnik, Baština sjeveroistočne Bosne, Glasnik Arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, Prilozi Instituta za historiju itd.).

Iza dr. Bašića ostalo je više rukopisa koji su bili u pripremi, pa se nadamo njihovom posthumnom publikovanju.

Jedan je od osnivača i član Centra za osmanističke studije u Sarajevu.

U slobodno vrijeme bio je i turistički vodič pretežno državljanima iz Evrope porijeklom iz Turske koji su obilazili Bosnu te volonter u H.O. Hasene, posebno u podjeli kurbana diljem naše zemlje, tokom kurban-bajrama.

Njegovim odlaskom porodica i prijatelji, kolege s radnog mjesta, akademska zajednica i naša država ostali su bez vrijednog, tihog, susretljivog, ponosnog, dostojanstvenog i poštenog čovjeka. Bio je otac, prijatelj, profesor, imam, teolog, naučni i kulturni radnik, historičar-osmanista, entuzijast, bibliofil, živa enciklopedija, bosanski domoljub, ali i žrtva genocida.

Dr. Bašić je nakon dženaza-namaza 24. Novembra 2020. godine ukopan na mezarju Bukovčići u Tuzli. Iza njega su ostala dva lijepo odgojena sina, Faruk i Haris, njegova pisana djela, značajan bibliotečki fond, uspomene i sjećanja.

Neka mu je vječni rahmet!

Sedad Bešlija