U Sarajevu je održana promocija kapitalnog djela “Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne“ (I-III) autora Esada Kurtovića, u izdanju Instituta za historiju UNSA i Historijskog arhiva Sarajevo, a sastoji se od dokumenata značajnih za političku, privrednu i kulturnu historiju BiH.
Projekt je plod saradnje Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Historijskog arhiva Sarajevo i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a riječ je o ispisima iz knjiga kancelarije Državnog arhiva u Dubrovniku u periodu od 1341. do 1526. godine.
Izdavači su Institut za historiju UNSA i Historijski arhiv Sarajevo.
Sedad Bešlija, v.d. direktora Instituta za historiju UNSA, kazao je kako je riječ o promociji kapitalnog djela.
“Mi kao Institut za historiju, zajedno s Historijskim arhivom u Sarajevu, vidjeli smo priliku da, u godini u kojoj obilježavamo 60 godina rada Instituta, pozitivno odgovorimo na poziv profesora da se štampa ovo vrijedno djelo“, rekao je Bešlija.
Bešlija smatra kako će ovo djelo imati višestruku korist za istraživače, širu publiku, sve one koje ne poznaju u rukopisu dokumente na latinskom jeziku.
”Ovo je djelo u tri toma. Jedno obimno djelo, koje tretira ne samo srednjovjekovnu bosansku historiju nego zalazi i u područje osmanske Bosne, sve do 1526. godine tako da će biti na usluzi istraživačima da rade raznolike teme iz srednjovjekovne i osmanske historije”, rekao je Bešlija.
Podsjetio je kako je autor na djelu radio dugi niz godina, a tom prilikom je i proveo dosta vremena u dubrovačkom, ali i drugim arhivima.
“Da bi se bilo stručnjak u ovoj oblasti i moglo se objaviti jedno ovakvo djelo, zaista su potrebne godine dugog rada, borakva u arhivima, stručna osposobljenost…”, rekao je Bešlija.
Prema njegovim riječima, planirano je da promocija bude održana i u Dubrovniku. Ne isključuje mogućnost da bude promocija širom BiH, ali i inostranstvu.
Kazao je kako je ovo djelo važno na širem području jer tretira historiju ne samo Dubrovačke Republike i BiH nego i drugih država u jugoistočnoj Evropi.
Promotor Relja Seferović, naučni saradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, kazao je kako je u pripremi ovog djela sudjelovao kao jedan od recenzenata.
”Ovo je djelo izuzetno značajno kao zbirka arhivskih izvora za srednjovjekovnu povijest Bosne i Hercegovine, i to konkretno za odnose tzv. malih ljudi iz BiH sa Dubrovčanima u razdoblju od približno dva stoljeća – između 1341. i 1526. godine“, rekao je Seferović.
Prema njegovim riječima, francuski historičar Fernand Braudel uoči Drugog svjetskog rata, boraveći u Dubrovniku, uočio je povezanost cijelog Mediterana kao jednog živog organizma, a Kurtović je krenuo njegovim stopama.
Smatra kako se kroz ovo djelo, kao kroz jednu prizmu, može sagledati čvrste međusobne odnose i povezanost s aspekta društvene i privredne aktivnosti između srednjovjekovne Bosne i Hercegovine i Dubrovnika.
”Zato je ova golema zbirka s više od 4.700 ispisa iz državnog arhiva u Dubrovniku izuzetan doprinos našem razumijevanju povijesnog procesa općenito“, rekao je Seferović.
Autor Esad Kurtović, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kazao je kako njegov rad teče duže od 25 godina i ispisivanje građe je uobičajeni dio njegovog posla.
“Sama finalizacija ovog trotomnog izdanja koje je posvećeno seriji Diversa Cancellariae, trajalo je zadnjih nekoliko godina. Serija Diversa Cancellariae obuhvata, možemo reći, i najviše informacija za historiju srednjovjekovne Bosne u državnom arhivu u Dubrovniku. To su dokumenti značajni za političku, privrednu, a možemo reći i kulturnu historiju BiH. Oko 5.000 dokumenata, koje danas prezentiramo, najveća je zbrika izvora za historiju srednjovjekovne Bosne, a kad malo pogledamo, i najveća je zbirka izvora za historiju BiH“, rekao je Kurtović.
Kurtović je pojasnio kako to nije bio cilj, nego je izabrana serija ponudila toliko informacija o srednjovjekovnoj Bosni.
Dodao je kako osnovni problemi s kojima se susretao tokom rada, proizilaze iz činjenice da su se spisi nalazili izvan Bosne i Hercegovine i povezano je sa skupim putovanjima i istraživanjima.
”Ostalo su školske brige, paleografija, latinski srednjovjekovnog tipa, italijanski srednjovjekovnog tipa i sve to prirediti za širu čitalačku i najviše stručnu publiku“, rekao je Kurtović.

Preuzeto: Agencija Anadolija

Preuzeto: Federalna novinska agencija – FENA