Enter your keyword

dr. Enes S. Omerović


Adresa: Braće Kršo 29, Vogošća
Telefon: ++387 (0)61 804 462
E-mail: enes.omerovic@iis.unsa.ba
Datum rođenja: 11.8.1976.
Mjesto rođenja: Sarajevo

  • 1983-1991. – Osnovna škola u Olovu.
  • 1991-1992. – Zubotehnička škola u Sarajevu /I razred/.
  • 1994-1997. – Medicinska škola u Zenici /II-IV razred/.
  • 1998-2004. – Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju.
  • 2008/2009 upisan na Postdiplomski studij iz historije Bosne i Hercegovine (Historija Bosne i Hercegovine u XIX i XX stoljeću) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
  • 6. juna 2012. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu odbranio magistarski rad “Političko nasilje u Bosni i Hercegovini (1918-1921)” – mentor prof. dr. Husnija Kamberović.
  • Decembra 2012. godine upisao doktorski studij na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, smjer Historija Bosne i Hercegovine u XIX i XX stoljeću.
  • 16. oktobra 2017. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu odbranio doktorsku disertaciju „Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (1918-1941)“ – mentor prof. dr. Husnija Kamberović

Ruski jezik – elementarno znanje

Engleski jezik – elementarno znanje

27.1.2003 – 27.1.2008. – zaposlen kao nastavnik historije u Osnovnoj školi Hasan Kikić Solun, Olovo.

Od 28.1.2008. – zaposlen u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu

26. 12. 2007. izabran u zvanje stručni saradnik za modernu historiju.

4. 10. 2012. izabran u zvanje viši stručni saradnik za modernu historiju.

28. 2. 2018. izabran u zvanje naučni saradnik za modernu historiju.

I Knjige

  1. Političko nasilje u Bosni i Hercegovini (1918-1921). Sarajevo: Institut za istoriju. 2015.
  2. Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (19181941). Sarajevo: Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu. 2019.

II Članci

  1. „Elementi represije u radu Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba za Bosnu i Hercegovinu i Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu“. Sarajevo, Historijska traganja, Institut za istoriju, 2009, br. 3, str. 183-213;
  2. „Period između dva svjetska rata na stranicama Gračaničkog glasnika“. Gračanica, Gračanički glasnik, Monos, 2011, br. 31, 209-214;
  3. „Kaznenopravna zaštita države na tlu Bosne i Hercegovine od stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca do donošenja Vidovdanskog ustava“. Sarajevo, Prilozi, Institut za istoriju, 2011, br. 40, str. 339-362.
  4. „Verbalni delikt u Bosni i Hercegovini (1918-1921)“. Sarajevo, Prilozi, Institut za istoriju, 2012, br. 41, str. 79-105;
  5. „'Naša izborba borba’. Međustranački sukobi u Bosni i Hercegovini uoči izbora za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine“. Sarajevo, Historijska traganja, Institut za istoriju, 2013, br. 11, str. 171-212;
  6. „Stranci na Krivaji u prvoj polovini XX stoljeća“. Sarajevo, Rijeka Krivaja kroz prošlost: Zbornik radova sa okruglog stola „Rijeka Krivaja kroz prošlost (prostor, vrijeme, ljudi)“ održanog u Olovu 19. septembra 2014. godine., Sarajevo: Institut za istoriju/Udruženje za modernu historiju, 2016, str. 127-170;
  7. „Velike poplave u Bosni i Hercegovini (1918-1941)“ POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG: Prilozi ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću: zbornik radova., Sarajevo: Udruženje za modernu historiju/Udruga za modernu povijest, 2017, str. 17-71;
  8. „Polacy w Bośni i Hercegowinie (1918-1941)“. Polska i Jugosławia w XX wieku. Polityika – społeczeństwo – kultura. Bydgoszcz: Wydawnictwo Uniwersytetu Kazimierza Wielkiego, 2018, str. 286-303; (ISBN 978-83-8018-212-7).
  9. „Škole sa njemačkim nastavnim jezikom u Bosni i Hercegovini (1918-1941)”. Sarajevo, Prilozi, Institut za historiju, 2018, br. 47, 171-195.
  10. „Sa margina bosanskohercegovačke historiografije: Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (1918-1941)“. Na margini povijesti: zbornik radova. Sarajevo: Udruženje za modernu historiju/Udruga za modernu povijest, 2018, str. 65-119.

III Prikazi

  1. Edin Mutapčić, Agrarna reforma u Bosni i Hercegovini i njeno zakonodavstvo (1918-1941), Gradačac, Javna biblioteka „Alija Isaković“, 2007, 260 str. – u: Prilozi, Institut za istoriju, Sarajevo, 2008, 37, str. 221-224.
  2. Ivana Dobrivojević, Državna represija u doba diktature kralja Aleksandra 1929-1935, Beograd, Institut za savremenu istoriju, 2006, 370. str. – u: Prilozi, Institut za istoriju, Sarajevo, 2008, 37, str. 224-228.
  3. Salih Jaliman (et al.), Kazniona: knjiga o zeničkom zatvoru, Zenica: Vrijeme, 2008, 155 – u: Prilozi, Sarajevo, 2009, 38, str. 277-280.
  4. Draga Mastilović, Hercegovina u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1929), Beograd: Filip Višnjić, 2009, 485 str. – u: Prilozi, Institut za istoriju, Sarajevo, 2010, 39, str. 214-218.
  5. Ilijas Hadžibegović, Bosanskohercegovački gradovi na razmeđu 19. i 20. stoljeća, Sarajevo: Institut za istoriju u Sarajevu, 2004, 356 str. – u: Radovi, Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2010, knjiga XIV/1, str. 439-441.
  6. Omer Hamzić, Gračanica i okolina u periodu između dva svjetska rata (pravno-politički i društveno-ekonomski razvoj). Travnik: Univerzitet u Travniku, Pravni fakultet u Kiseljaku, 2012, 453. u: Prilozi br. 42. Sarajevo: Institut za istoriju, 2013. str. 257-259.
  7. HISTORY FEST SARAJEVO 2018. Udruženje za modernu historiju, Sarajevo, 31. maj – 3. juni 2018. u: Preporodov juornal, br. 208-209, maj-juni 2018. Zagreb: KDBH Preporod, str. 12-14.
  8. Fatima Hadžić, Muzičke institucije u Sarajevu (1918-1941): Oblasna muzička škola i Sarajevska filharmonija. Sarajevo: Muzička akademija, Institut za muzikologiju, 2018, str. 325. u: Prilozi br. 47. Sarajevo: Institut za historiju, 2018. str. 310-314.

IV Ostali tekstovi

  1. „Demografska defanziva“. Zagreb, Preporodov journal, decembar/prosinac 2017, br. 204-205, str. 51-54;
  2. „Jan Konopka: posljednji hajduk Male Evrope“. Zagreb, Preporodov journal, decembar/prosinac 2017, br. 204-205, str. 57-61;
  3. „Stogodišnjica južnoslovenskog ujedinjenja – bosanskohercegovačko iskustvo”. Zagreb: Preporodov journal, ožujak/travanj 2018, br. 206-207, str. 29-33;
  4. „Iz Bosne do Vladivostoka. I nazad“. Zagreb: Behar, svibanj/maj 2018, br. 140, str. 11-13.

V Uredništva

  1. Urednik monografije Vahida Alađuza Hadžići: Od najstarijih vremena do agresije BiH 1992. godine. Hadžići: Općina Hadžići, 2013. str. 372.
  2. Glavni i odgovorni urednik Zbornika radova Nijemci u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – nova istraživanja i perspektive. Sarajevo : Institut za istoriju; Zagreb : Hrvatski institut za povijest;Tübingen : Zentrum zur Erforschung deutscher Geschichte und Kultur in Südosteuropa an der Universität, 2015. 441 str.
  3. Urednik monografije Vahida Alađuza Hadžići: Od najstarijih vremena do agresije BiH 1992. godine, drugo dopunjeno izdanje. Hadžići: Općina Hadžići, 2017. str. 402.
  4. Glavni i odgovorni urednik Zbornika radova Historijski pogled na razvoj i položaj nacionalnih manjina u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Udruženje za modernu historiju. 2017. 242 str.

VI Učešće na naučnim skupovima

  1. Okrugli sto Godina 1918. – Bosanskohercegovačko iskustvo, Sarajevo, 1. decembar 2008. godine. (referat: Elementi represije u radu Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu i Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu).
  2. Konferencija Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u XX stoljeću, Gradačac, 20–22. maj 2010. godine. (referat: Kaznenopravna zaštita države na tlu Bosne i Hercegovine od stvaranja Kraljevstva SHS do donošenja Vidovdanskog ustava).
  3. Naučni skup Istraživanje lokalne historije u Bosni i Hercegovini, Gračanica, 10. decembar 2010. godine. (referat: Period između dva svjetska rata na stranicama „Gračaničkog glasnika”).
  4. Manifestacija Dani Instituta za istoriju u Sarajevu, Sarajevo, 17. i 18. decembar 2010. godine. (referat: Političko nasilje u Bosni i Hercegovini (1918-1921). Verbalni delikt u Bosni i Hercegovini od ujedinjenja do donošenja Vidovdanskog ustava).
  5. Okrugli sto 90 godina od Husinske bune, Tuzla, 20. decembar 2010. godine. (referat: Represivne mjere organa vlasti protiv učesnika Husinske bune).
  6. Konferencija Nijemci u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 19. – 21. juni 2014. godine. (referat: Odlazak ‘kuferaša”. Iseljavanje stranaca iz Bosne i Hercegovine 1918/1919. godine)
  7. Konferencija The Great War: Regional Approaches and Global Contexts. International Conference on the Occasion of the First Centennial of the Beginning of World War One, Sarajevo, 4. i 5. oktobra 2013. godine. (referat: Školstvo na njemačkom nastavnom jeziku u Bosni i Hercegovini)
  8. Okrugli sto Rijeka Krivaja kroz prošlost (prostor, vrijeme, ljudi), Olovo, 19. septembar 2014. godine (referat: Stranci na Krivaji u prvoj polovini XX stoljeća)
  9. Naučni skup Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu (1914-1918), Tuzla, 15. novembar 2014. godine (referat: Migraciona kretanja u Bosni i Hercegovini neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata)
  10. Naučni skup Nacionalne manjine u Sarajevu, Sarajevo, 22. decembar 2015. godine (referat: Bosanskohercegovački manjinski mozaik)
  11. Naučni skup Prvi svjetski rat i Bosna i Hercegovina – neispričane priče, Sarajevo, 22. februar 2018. godine (referat: Bosanskohercegovački vojnici-zarobljenici u Prvom svjetskom ratu)
  12. DAAD-Workshop Discursive inclusion and exclusion of Jews in the Balkans, Sarajevo, 3. – 5. septembar 2018. godine (referat: Jevrejska društva u Bosni i Hercegovini (1918-1941))
  13. Međunarodna naučna konferencija Jugoslovensko-poljski odnosi u XX veku/Stosinki Jugosłowiańsko-polskie w XX wieku, Beograd, 27. – 28. septembar 2018. godine (referat. Jan Konopka – posljednji hajduk „Male Evrope“)
  14. Radionica Na margini povijesti, Sarajevo, 13 – 14. oktobar 2018. godine (referat: Sa margina bosanskohercegovačke historiografije: nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini)
  15. Međunarodna konferencija Prvi svjetski rat. Globalna historija i kulturne konzekvence, Sarajevo, 11. novembar 2018. godine (referat: Iskustva i svakodnevni život  bosanskohercegovačkih vojnika-zarobljenika u Prvom svjetskom ratu)
enes_omerov