Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu obilježio je 60 godina postojanja i rada Svečanom akademijom koja je održana 26. decembra 2019. godine u Hotelu Novotel u Sarajevu.
Program je otvorio dr. Sedad Bešlija, v.d. direktor Instituta koji je između ostalog kazao:

„Večerašnjom akademijom zaokružujemo aktivnosti koje su planirane u okviru obilježavanja ovog za nas veoma značajnog jubileja. Danas smo dio sarajevskog Univerziteta koji obilježava 70 godina postojanja, a mi obilježavamo 60 godina kontinuiranog rada. Jubilejski program započeli smo Danima otvorenih vrata Instituta za historiju od 24. do 28. decembra prošle godine i bila je to prilika da se javnosti, posebno mladima predstavi rad Instituta kroz posjete Institutu te prezentaciju djelatnosti naše ustanove. Zatim su redom uslijedile programom planirane i realizirane aktivnosti:
Publicirali smo monografiju „Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (1918-1941)“ autora dr. Enesa Omerovića, „Arhivsku građu za historiju srednjovjekovne Bosne“ u III toma, autora prof. Esada Kurtovića, a u narednih nekoliko dana u štampu ulaze 48. broj časopisa „Prilozi“ i 18. broj časopisa „Historijska traganja“, Zbornik radova „Bosna i njeni susjedi u srednjem vijeku“ te monografija „U ogledalu promjena – srpsko građanstvo u Bosni i Hercegovini 1918-1941.“ autorice dr. Sonje Dujmović.
Promovirali smo šest posljednjih izdanja Instituta u Sarajevu, Visokom i Brčkom.
Organizirali smo Međunarodnu naučnu konferenciju „Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti“ 22. i 23. novembra pod pokroviteljstvom ANU BiH.

Na kraju, kao šlag na tortu, večeras smo pripremili prigodan program kojim ćemo završiti naš jubilej. Dozvolite mi da kažem par riječi o našim vizijama i stremljenima u sadašnjosti i budućnosti.
Ključne riječi u našem radu jesu i biće:
1.Integracija (naravno, u okviru sveobuhvatne integracije Univerziteta) sa dva prioritetna zadatka: Očuvanje statusa punopravne organizacione jedinice UNSA i Konačno rješenje smještaja Instituta unutar Kampusa UNSA.
2.Modernizacija koja podrazumijeva: digitalizaciju časopisa i izdanja Instituta; indeksiranje časopisa u dodatne relevantne naučne baze podataka (DOAJ, Erih Plus, Scopus…); dovršavanje procesa inovacije web-stranice i njeno održavanje; vizuelnu javnu dostupnost rada Instituta te marketinški rad na većoj razmjeni i prodaji institutskih izdanja.
3.Internacionalizacija s prioritetom: održavanja postojeće i uspostavljanje nove saradnje sa srodnim ustanovama u Bosni i inostranstvu; publikovanja rezultata istraživanja na stranom jeziku; pojačane akademske razmjene i učešća na projektima i konferencijama saradnika Instituta u inostranstvu; organizacije i suorganizacije naučnih konferencija međunarodnog karaktera te Organizacije III ciklusa studija historije ili posebnih programa u oblasti historije u saradnji sa Univerzitetima izvan BiH.
4.Unaprijeđenje naučnoistraživačkog rada, a prioriteni zadaci su: očuvanje i afirmacija humanističkih nauka općenito, historijske nauke posebno; izrada Strategije naučnoistraživačkog razvoja Instituta za narednih 20, 30 godina (2020-2040-2050); očuvanje standarda razvoja kritičke historiografije u radu bez upliva dnevne politike i političkih kao i ostalih neakademskih interesa općenito; poštovanje digniteta struke i temeljnih akademskih odnosa u radu i kapitalni naučni projekti – posebno onaj koji je dugo na čekanju: Historija Bosne i Hercegovine.
U razvijenim zemljama svijeta, Instituti za historiju predstavljaju najrelevantniju adresu za naučnu valorizaciju prošlosti, ali istodobno važe i za svojevrsnu bazu iz koje se crpe diplomatske potrebe jedne države u cilju odbrane njenih interesa u svijetu. Mi želimo i tako gledati na naš institut. Sve navedeno, biće moguće ostvariti ukoliko se postojeći potencijal kolektiva, koji će vrlo skoro imati 15 doktora historijskih nauka, usmjeri u pozitivnom i konstruktivnom pravcu s fokusom na postavljene zadatke.

Međutim, za cilj je neophodno imati određene pretpostavke kao što su:
-Prvo interes institucije, potom lični
-Timski rad
-Akademski standardi
-Kvalitet ispred kvantiteta
-Stalno učenje
Zapamtimo: Ljudi koji kukaju o prošlosti i loše pričaju o sadašnjosti nemaju ni mentalne energije ni vremena da bi kreirali budućnost. Naš moto glasi: šta je bilo bilo je, šta je sada dobro je, a može biti i bolje.“

Nakon dr. Bešlije, skupu se obratio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu koji je čestitao Institutu 60 godina kontinuiranog rada. Rektor je u veoma otvorenom obraćanju naglasio opredjeljenje Univerziteta da podrži rad i nastojanja mladih ljudi da stabiliziraju ukupne prilike na Institutu sa željom da ga očuvaju i osnaže u narednom periodu. Rektor Škrijelj je u svom obraćanju javno obećao i pozvao prisutne da prate njegovo obećanje da će do 1. oktobra 2020. godine konačno riješiti pitanje smještaja Instituta unutar Kampusa UNSA.
U nastavku programa uslijedila je premijera dokumentarno-promotvnog filma „60 godina Instituta za historiju“ u produkciji Instituta, a potom i muzička numera u izvedbi uspješne grupe studenata Muzičke akademije „Inat Trio“.

U drugom dijelu programa uručene su zahvalnice pojedincima i domaćim ustanovama koje su zaslužne za doprinos u radu i razvoju Instituta u proteklom periodu.

Odlukom Organizacionog odbora za obilježavanje 60 godina postojanja i rada Instituta Zahvalnice za doprinos radu i razvoju Instituta za historiju dodjeljenje su sljedećim kategorijama i osobama:
a)Penzionisani uposlenici Instituta i nekadašnji usposlenici koji su više od pola radnog vijeka radili u Institutu:
Akademik Dževad Juzbašić
Dr. Budimir Miličić
Dr. Tomislav Išek
Prof. dr. Husnija Kamberović
Dr. Vera Katz
Dr. Senija Milišić
Mr. Seka Brkljača
Prof. emeritus Enes Pelidija
Dr. Behija Zlatar

b)Penzionisani radnici u administraciji:
Prigodni pokloni uručeni su:
gospođi Sabaheti Huseinović (Đemidžić)
gospođi Nuri Jesenković
gospođi Gini Zorabdić
gospođi Ramizi Ljuca
gospođi Ašidi Šahbegović

c)Uposlenici Instituta koji su napunili dvije odnosno tri decenije radnog staža u Institutu:
Zahvalnica za tri decenije rada u Instituta dodjeljuje se:
Dr. Sonji Dujmović
Mr. Muhidinu Pelesiću
Zahvalnica za dvije decenije rada u Institutu dodjeljuje se:
Ognjenki Išek

d)Zahvalnica je dodjeljena Željki Vrdoljak-Memić (posthumno), nekadašnjoj bibliotekarki Instituta, koja je izgubila život u granatiranju Sarajeva 1992. godine.
e) Zahvalnice su dodjeljene i domaćim ustanovama koje su svojim djelokrugom rada i uzajamnom saradnjom doprinijele radu i razvoju Instituta u proteklom periodu:
1.Rektorat Univerziteta u Sarajevu
2.Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
3.Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
4.Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo
5.Fondacija za izdavaštvo Sarajevo
6.Fondacija za bibliotečku djelatnost Sarajevo
7.Arhiv Bosne i Hercegovine
8.Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine
9.Historijski arhiv Sarajevo
10.Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
11.Historijski muzej Bosne i Hercegovine
12.Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta UNSA
13.Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine
14.Bošnjački institut – Fondacija Adil-beg Zulfikarpašić
15.Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu
16.Štamparija Fojnica d.d.

Program je prigodnom recitacijom završio Mirza Mušija, voditelj programa Svečane akademije.
Po završetku akademije na kojoj su prisutni bili i akademici ANU BiH, dekani i direktori organizacionih jedinica UNSA, profesori, sadašnji i nekadašnji uposlenici Instituta, predstavnici institucija obrazovanja, nauke i kulture druženje je nastavljeno uz svečanu večeru.