U povodu 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu održana je promocija dvije zbirke historijskih izvora “Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne”.

Promovisana je zbirka prof. Esada Kurtovića i Almira Pece “Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne: (Ispisi iz knjiga notarijata Državnog arhiva u Dubrovniku 1370-1529), sv. I-III.”, a izdavači su Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića i Historijski arhiv Sarajevo.

Autor druge zbirke “Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne (Ispisi iz knjiga tužbi Državnog arhiva u Dubrovniku: Lamenta de foris I-L, 1370-1483), sv. I-III.” (2022) je prof. Esad Kurtović, a izdavač je Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju.

Promociji su osim autora, u ime suizdavača prisustvovali još prof. dr. Faris Gavrankapetanović, direktor Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, v. d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, te promotori historičari dr. Enes Dedić, viši naučni saradnik u Institutu za historiju i dr. Elmedina Duranović, naučna saradnica u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu. Promotori su govorili o sadržaju i važnosti objavljenih historijskih izvora za bosanskohercegovačku historiografiju u cjelini kao i za istraživanja bosanskog srednjovjekovlja u budućnosti.

– Dostupnost istraživačima

Profesor Kurtović je izrazio zadovoljstvo činjenicom da se u posljednje vrijeme pristupilo sistematskom objavljivanju historijskih izvora važnih za srednjovjekovnu Bosnu i potencirao važnost medijavalnih istraživanja za bh. nauku, ali i državu Bosnu i Hercegovinu.

Koautor Almir Peco izjavio je da je riječ o zbirkama arhivske građe koje tematiziraju prostor srednjovjekovne bosanske države.

“Hronološki, one obuhvataju okvir od polovine 14. stoljeća, dakle vremena bosanskog Banata preko Kraljevstva, do pada Kraljevstva pod osmansku vlast i nakon njegovog pada, dakle prvih nekoliko decenija osmanske uprave na ovom prostoru, negdje do kraja treće decenije 16. stoljeća. Cilj je bio sistematizacija građe koja će biti dostupna istraživačima koji će je koristiti za buduća istraživanja”, rekao je Peco.

Naglasio je da je vrlo važno ukazati na značaj historije srednjovjekovne Bosne kao i na značaj prezentacije historijskih izvora široj kulturnoj i naučnoj javnosti.

“Ovdje je pripremljeno preko šest hiljada dokumenata koji su sadržani u dvije serije Državnog arhiva u Dubrovniku i oni su pisani uglavnom na latinskom, a manjim dijelom na talijanskom jeziku. Oni podrazumijevaju različite aspekte prošlosti srednjovjekovne Bosne, ljudi, prostora dubrovačkog zaleđa, odnosno prostora srednjovjekovne bosanske države”, kazao je Peco.

Dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju UNSA, istakao je da ova naučna institucija u okviru edicije “Dokumenti” publikuje arhivsku građu koja je važna za različite periode historije Bosne i Hercegovine, a posljednjih nekoliko godina u fokusu je posebno historija srednjovjekovne Bosne.

– Istraživačima olakšati rad –

Istakao je da se izvori za historiju srednjovjekovne Bosne ne nalaze u arhivima u Bosni i Hercegovini već su pohranjeni u arhivima izvan zemlje.

“Zbog toga je jako važno da naši istraživači rade na arhivskoj građi koja je pohranjena prvenstveno u Hrvatskoj, u Državnom arhivu u Dubrovniku, kako bi istraživačima olakšali istraživanja srednjovjekovnog perioda historije Bosne i Hercegovine”, kazao je Bešlija, napominjući da je ovo posebno važno i zbog državnosti Bosne i Hercegovine.

“Bosna i Hercegovina ima svoju nezavisnost i državnost, ali nju moramo popuniti sadržajem – naučnim, kulturnim, obrazovnim, a jedan od segmenata kako to možemo raditi je da se pristupi sistematskom ispisivanju, obradi i publikovanju arhivske građe unutar naših naučnih institucija”, rekao je Bešlija.

Naglasio je da u tom smislu Institut za historiju UNSA podržava upravo i istraživanja o srednjovjekovnoj Bosni.

“Rezultat toga je da od 2019. do 2023. godine imamo preko deset hiljada dokumenata koji su ispisani, obrađeni i publikovani, a koji su latinskog, talijanskog i ćirilićnog porijekla”, kazao je Bešlija.

Direktor dr. Bešlija je na promociji istaknuo i to da se od nadležnih očekuje veći stepen svijesti i podrške kada su u pitanju ovakvi i slični projekti kapitalno važni za bosanskohercegovačku historijsku nauku, ali i državu Bosnu i Hercegovinu.