Danas (14.12.2023.) je u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu održana prva promocija historijske monografije pod naslovom „Hercegovački sandžak u 17. stoljeću“ autora dr. Sedada Bešlije, direktora i višeg naučnog saradnika za stariju historiju – osmanski period Instituta za historiju.

Na promociji su govorili emeritus UNSA prof. dr. Enes Pelidija i doc. dr. Velida Mataradžija sa Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta UNSA te autor dr. Sedad Bešlija.

Na promociji je istaknuto da je djelo plod doktorske disertacije koja je odbranjena 2015. godine u sklopu tematsko-hronološkog obrađivanja pitanja u okviru administrativno-upravne podjele Osmanske države odnosno Bosanskog ejaleta 17. stoljeća koje je još uvijek historiografski nedovoljno obrađeno. Poseban izazov kod obrade teme predstavljalo je stanje historijskih izvora te vremensko-prostorni opseg same teme imajući u vidu da je Hercegovački sandžak u to doba obuhvatao teritorij od Konjica do Novog i od Prijepolja do Makarskog primorja. Naglašeno je i to da je nemoguće razumjeti procese u Bosni u osmansko doba, ali ni u susjedstvu, bez dobro istraženog historijata Hercegovine jer se radi o vrlo dinamičnom prostoru sa dinamičnim međunarodnim vojno-političkim, diplomatskim, privrednim, društvenim i kulturnim odnosima. Knjiga donosi podatke na osnovu kojih se može osvijestiti teritorij Hercegovačkog sandžaka odnosno Bosne, granice i sva mjesta koja su više decenija, a neka i preko dva stoljeća bili sastavnim dijelom Bosne. To je posebno važno imajući u vidu uspostavljene mentalne granice kod generacija koje su se potom prenijele i u historiografiju pod nekada otvorenim, a nekada suptilnim utjecajem raznih političkih režima u 20. stoljeću. Također, živost višekonfesionalnosti na tom prostoru koja se nastavlja u odnosu na prethodni period je posebna tema kojoj je autor posvetio dio knjige. Na koncu, tu su dva dugotrajna rata (ukupno 40 godina) koja su itekako ostavila posljedice na Hercegovački sandžak, a iza 1699. godine započela je nova era u Osmanskoj državi, pa tako i na prostoru koji se obrađuje u knjizi.

Na kraju promocije autor je uputio posebnu zahvalnost na podršci mentoru prof. Pelidiji te svim pojedincima i institucijama koji su dali doprinos da knjiga ugleda svjetlo dana.

Među prisutnima na promociji bili su rektor sarajevskog Univerziteta prof. dr. Rifat Škrijelj, prorektor na naučni rad UNSA prof. dr. Mirza Dautbašić i potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine akademik Mirko Pejanović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine mr. Fuad Ohranović, direktor Orijentalnog instituta dr. Aladin Husić, direktor Instituta za jezik dr. Jasmin Hodžić, direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac i mnogi drugi akademski radnici, prijatelji i gosti.

Program promocije moderirala je dr. Hana Younis, naučna savjetnica u Institutu za historiju.