Međunarodna naučna konferencija „Prijelomne godine bosanskohercegovačke prošlosti“ održana je u petak i subotu 22. i 23. novembra 2019. godine u organizaciji Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, a pod pokroviteljstvom Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

U povodu 60 godina postojanja i rada Instituta za historiju i 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine, na dvodnevnoj konferenciji je u okviru 13 sesija referate izložilo 50 eminentnih naučnih radnika i istraživača iz osam država i 14 gradova. Također, dva radna dana konferencije polučila su izuzetno sadržajne i korisne diskusije za sve prisutne.

Na početku konferencije, skup su pozdravili akademik Miloš Trifković, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, te akademik Dževad Juzbašić ispred Istorijskog odbora Akademije. Ispred MONKS-a na otvaranju konferencije je prisustvovala gospođa Lamija Husić, pomoćnica ministrice Bogunić.

U ime Univerziteta u Sarajevu učesnike konferencije je pozdravio prof. dr. Tarik Zaimović, prorektor za finansije, te uputio čestitke Institutu za historiju na značajnom jubileju sa željom da i u budućnosti organizacijom ovakvih skupova čuva i baštini državotvornost ove zemlje.

„Bosna i Hercegovina, zemlja, država, za koju često čujemo da se nalazi na razmeđu svjetova, između Istoka i Zapada, a možda ponajviše između istočnih i zapadnih susjeda“, rekao je prorektor Zaimović, te dodao: „Iako smo nekako oduvijek bili prostor raznih političkih i povijesnih izazova, uvijek smo zadržavali jedan zajednički imenitelj i želju koju narod jednostavno izrekne da budemo svoji na svome.“

Ukazavši na značaj konferencija koje, poput ove, sa historijske i naučne strane podsjećaju bosanskohercegovačku javnost na one najvažnije trenutke u njenoj višestoljetnoj opstojnosti, prorektor Zaimović se osvrnuo i na izuzetnu naučnu i društvenu ulogu Instituta za historiju koju ima u Bosni i Hercegovini.

„Iznjedrio je eminentna naučna imena, historičare koji su dobijali i međunarodne nagrade u oblasti historiografije, realizirao važne historiografske projekte, organizirao značajne naučne konferencije domaćeg i međunarodnog karaktera, publicirao jednu manju biblioteku historiografskih izdanja, u teškim ratnim okolnostima u svom domenu dao doprinos odbrani države Bosne i Hercegovine“, istakao je prorektor Zaimović.

Referirajući se na značaj i sadržaj naučnog skupa, v. d. direktora Instituta za historiju i predsjednik Organizacionog odbora konferencije dr. Sedad Bešlija je istakao kako je skup prilika da se analiziraju i naučno valoriziraju fenomeni, događaji i procesi koji su utjecali na transformiranje bh. društva u pojedinim razdobljima i u kontinuitetu.

„U ukupnom povijesnom bh. hodu postoje određene konstante koje su je oblikovale, prije svega, svijest bosanskog naroda o domovini, državi i ideji Bosne i njene državnosti, te njenom očuvanju, bez obzira na to što je od sredine 15. do početaka 20. stoljeća bila dijelom velikih carstava (Osmanskog od 1463. i Austro-Ugarskog od 1878.)“, naveo je dr. Bešlija. Druga konstanta, prema njegovim riječima, odnosi se na antibosanske ideologije i politike koje su obilježile posebno 19. i 20 stoljeće i u nekoliko navrata ugrozile opstojnost države i bosanskog društva općenito. To, kako je kazao, svjedoči o tome da je historija Bosne, a kasnije Bosne i Hercegovine, zapravo, borba za njen opstanak, s obzirom na prelamanje različitih interesa na bosanskom prostoru koji su generirali događaje koji se s ove vremenske distance mogu nazvati prijelomnim. Dr. Sedad Bešlija je samo u kontekstu 20. stoljeća naveo Sarajevski atentat 1914, Sporazum Cvetković – Maček 1939, obnovu državnosti Bosne i Hercegovine 1943. (ZAVNOBiH), Ustav bivše SFRJ iz 1974. i na koncu disoluciju SFRJ i nezavisnost Bosne i Hercegovine, te potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.

„Treća konstanta u bosanskoj historiji je višekulturalni i višekonfesionalni život i suživljenje, koji predstavljaju civilizacijsku vrijednost i kulturnu paradigmu u Evropi i za Evropu“, naveo je dr. Bešlija, potcrtavajući kako vrijednosti koje baštini Bosna mogu da predstavljaju model življenja u evropskim i širim okvirima.

Konferencija je pripremana godinu dana i okupila je eminentna imena i stručnjake iz oblasti historiografije koji su izlagali o  prijelomnim datumima i događajima u historiji Bosne i Hercegovine od antičkog perioda do najnovije historije. Također, razgovaralo se o političkim, ekonomskim, kulturnim i općedruštvenim procesima koji su prethodili ključnim tačkama u povijesti odnosno procesima koji su nastali nakon određenih važnih događaja koje historiografija definira kao prijelomne za daljnji tok povijesti. Institut će u toku 2020. godine objaviti Zbornik radova sa održane konferencije.