Dana 10.11. 2021. u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu održan je okrugli sto u organizaciji Instituta za historiju pod nazivom „Godina 1991. Politički procesi u Bosni i Hercegovini u toku raspadanja Jugoslavije“ na kojem je učestvovalo osam izlagača.

Na početku programa, prisutne su podravili prof. dr. Mirza Dautbašić, prorektor za naučnoistraživački razvoj UNSA i dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju.

U ulozi uvodničara prisutnima se obratio prof. dr. Ejup Ganić. Ganić je posebno istakao svoje zadovoljstvo da su se mladi historičari odlučili da izučavaju period 1991. godine. Također, Ganić je govorio o dilemama koje su vladale u Predsjedništvu, unutrašnjim problemima, pritiscima sa strane, a posebno se osvrnuo na obrazovanje i nauku. Nakon uvodnog izlaganja, prisutnima se obratio prof. dr. Hamza Karčić na temu „Američka politika prema Jugoslaviji 1991. godine“. Dr. Karčić navodi kako se značaj Jugoslavije za SAD izmijenio poslije Hladnog rata, te su i u samom Kongresu odluke išle u tom smjeru, a da je upravo u Kongresu postojala veća podrška Bosni i Hercegovini nego u Bijeloj kući.

Prisutnima se obratio i prof. dr. Adnan Velagić koji je govorio na temu „Razgovori u Karađorđevoj i Tikvešu 1991. godine, podjela Bosne i Hercegovine ili dupla politička igra Slobodana Miloševića“. Zaključio je kako su ovi pregovori u suštini nastavak mnogih srpsko-hrvatskih sporazuma iz 20. stoljeća koji su negirali suverenitet Bosne i Hercegovine kao države i integritet bošnjačkog naroda. Sljedeći sudionik Okruglog stola bio je dr. Amir Kliko koji se prisutnima obratio na temu „Hrvatska zajednica/republika Herceg Bosna: Institucionalna i teritorijalna destrukcija Bosne i Hercegovine“. Dr. Kliko se posebno osvrnuo na Hrvatsku demokratsku zajednicu i njeno djelovanje u 1991. godini gdje su imali većinu u nekoliko hercegovačkih općina, što je dovelo do formiranja hercegovačkog vijeća. Naredni izlagač je bio dr. Jasmin Medić koji je govorio na temu „Politička i nacionalna polarizacija u Bosni i Hercegovini. Projekti „regionalizacije 1991. godine“. Dr. Medić je govorio o političkim djelovanjima iz Srbije i Crne Gore i pokušaju stvaranja jednonacionalne države 1991. godine koja je za cilj imala okupljanje srpskog naroda.

Druga sesija je počela izlaganjem mr. Edina Omerčića na temu „Bosna i Hercegovina u političkoj projekciji Srpske demokratske stranke tokom 1990-1991. godine (između raspada Jugoslavije i razbijanja Bosne i Hercegovine)“. Omerčić se u izlaganju skoncentrirao se na ključne događaje koji su doveli do nemira 90-tih godina prošlog stoljeća, oslonivši se na teze Jasne Dragović-Soso oko utjecaja intelektualne elite na razvoj tih događaja. Dr. Sabina Veladžić se na Okruglom stolu bavila temom „Crtice iz parlamentarnog života Bosne i Hercegovine ili o karakteristikama demokratizacijske etnokratije u institucijama vlasti krajem 1990-te i početkom 1991. godine“.  Veladžić je istakla kako se demokratizacija 80-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća odvijala unutar vanrednog stanja koje karakteriše suspenzija suverene vlasti i pravne države, a sve u svrhu uspostave novog poretka pomoću brutalne sile. Dr. Hikmet Karčić je govorio na temu „Priprema za rat: Presretnuti telefonski razgovori i srpsko rukovodstvo 1991. godine“. Istakao je da je važnost ove teme u tome što ona daje uvid u rijetke trenutke iskrenosti u razgovorima bosanskih Srba. Zaključno izlaganje je održao doc. dr. Ermin Kuka na temu „Uloga Srpske demokratske stranke u okupaciji Višegrada 1992. godine i počinjenju zločina nad Bošnjacima“. Svojim izlaganjem se nadovezao na zaključke iznesene od strane mr. Omerčića, te prikazao konkretno djelovanje SDS stranke na terenu općine Višegrada.

Okruglim stolom su moderirali dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju i dr. Jasmin Medić, a skup je prenošen uživo sa FB stranice Instituta za historiju.