U srijedu 22.9.2021. godine, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održan je naučni skup pod nazivom „Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine“.

Skup je organizovan u povodu 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za bosanskog sandžakbega.

Pored Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu koji je svojim Planom rada za 2021. godinu predvidio organizaciju ovog skupa, suorganizatori su bili još i Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo i Gazi Husrev-begova biblioteka.

U okviru programa, podijeljenog u četiri sesije, učešće je uzelo 19 izlagača, iz reda akademskog osoblja i naučnoistraživačkih saradnika Univerziteta u Sarajevu i drugih naučnih i kulturnih ustanova te istraživači iz R. Turske.

Na cjelodnevnom naučnom skupu prisutni su imali priliku uživati u referatima koji su pored poznatih činjenica, donijeli i nekoliko veoma značajnih novih podataka i interpretacija koji su obogatili naša saznanja o Gazi Husrev-begu i njegovom djelovanju u 16. stoljeću.

Doprinos naučnom skupu kroz svoje referate dala su i tri saradnika Instituta za historiju: dr. Hana Younis, viša naučna saradnica za stariju historiju (osmanski period) s temom: “Gazi Husrev-begov vakuf u dokumentima Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu 1878. – 1914.”; dr. Ramiza Smajić, naučna saradnica za stariju historiju (osmanski period) s temom: “Gazi Husrev-beg u kontroverznim historiografskim perspektivama“ i dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta i viši naučni saradnik za stariju historiju (osmanski period) koji je, osim članstva u Naučnom odboru skupa, pripremio i rad na temu: “Gazi Husrev-beg u prijeporu historiografskih interpretacija“.

Dr. Bešlija je održao i završnu riječ na zatvaranju naučnog skupa koju prenosimo u cjelosti:

“Poštovani prisutni, dame i gospodo. Bilo je zadovoljstvo čuti sve referate koji su izloženi danas. Svaki pojedinačni referat na svoj način je sjajan i specifičan. Danas smo slušali o vremenskom i prostornom okviru u kojem se pojavio i djelovao Gazi Husrev-beg. Bilo je riječi o Husrev-begovoj biografiji, doprinosu koji je dao u razvoju Sarajeva, zatim o njegovim vojnim pohodima i teritorijalnom širenju Bosne i Osmanske države pod njegovom upravom. Čuli smo nešto i o obrazovanju Husrev-bega i njegovim diplomatskim vještinama i što je najvažnije dobili neka nova saznanja u tom kontekstu. Vizuelizirali smo bosanske granice u većem dijelu 16. stoljeća i ulogu Gazi Husrev-bega u njihovom širenju. Govorilo se o položaju Gazijine medrese u osmanskom obrazovnom sistemu, al ii o značaju njegova hanikaha i zavije za obrazovni i kulturni život Sarajeva i Bosne. U više radova tretirali smo Gazi Husrev-begov vakuf i njegove pojedine građevine od 16. stoljeća pa do danas, te kontinuitet vjerskog obreda u Begovoj džamiji. Čuli smo nešto i o vakufu Gazijine majke Seldžuke i supruge Šahdidar. Akcentirali smo i uzurpaciju, nacionalizaciju i različite oblike pokušaja uništavanja vakufa, al i borbu za restituciju te radove na restauraciji vakufa.

Na kraju, dali smo i presjek historiografskih interpretacija ličnosti i djela Gazi Husrev-bega te ponudili moguće pravce i metodološke okvire za dalja istraživanja.

Zahvala ide današnjim izlagačima, od kojih većina dolazi iz redova akademskog osoblja i naučnoistraživačkih saradnika Univerziteta u Sarajevu. Posebna zahvala ide i kolegama iz Turske koji su bili s nama i izložili svoje vrijedne referate. Ovom prilikom pozivam izlagače da svoje finalne radove dostave do 31.12.2021. godine na adresu naučnog skupa u cilju priprema za publikovanje posebnog Zbornika radova u prvoj polovini 2022. godine. Zahvaljujemo se i svima vama koji ste ostali do kraja s nama i ispratili program skupa u nadi da smo se svi zajedno okoristili i proširili svoja saznanja o Gazi Husrev-begu i njegovom djelu.

Za sami kraj, dozvolite mi jedan citat i jedan stih da vam pročitam:

Salih Ljubunčič, pedagog porijeklom iz Livna, istaknuti predstavnik radne škole, reformskoga pedagoškoga pokreta u Hrvatskoj između dva svjetska rata, 1932. godine, o Gazi Husrev-begu zapisao je sljedeće: “Gazi Husrev beg! Kad reknemo ovo ime, i kad u mislima dozovemo u pamet sve ono što je uz ovo ime vezano, onda pred očima imamo sliku ratnika i diplomata, državnika i filozofa, imama i muderrisa, čovjeka i koljenovića. Jedan velik i svestran duh (…) Svake godine, ako ne više puta, a ono jedanput, valjalo bi obnašati javno njegov (tj. Gazi Husrev-begov) spomen. Govoriti otvoreno i javno o njegovim djelima. Učiti i krijepiti. Govoriti da se čuje. Tumačiti, da se zna. I to ne samo u Sarajevu!”

A Mirza Safvet, odnosno Safvet-beg Bašagić je zapisao: “Narod koji svoje pređe štuje, na prošlosti budućnost si štuje.”

Hvala Vam!”