Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu svečano je obilježio 65. godišnjicu rada na večeri koja je okupila sadašnje i penzionisane uposlenike, saradnike, prijatelje i goste Instituta. Događaj je održan u svečanoj atmosferi, slaveći decenije predanog istraživanja i doprinosa proučavanju historije Bosne i Hercegovine i šire.

Među prisutnima bili su ugledni gosti, uključujući rektora Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Tarika Zaimovića, koji je u svom obraćanju istakao značaj Instituta za akademsku zajednicu i širu društvenu zajednicu. „Suvišno je naglašavati važnost naših Instituta za doprinos koji daju u humanističkim naukama. Među njima je i Institut za historiju koji bilježi odlične rezultate, naša obaveza je da radimo na tome da se omogući miran i stabilan prostor za sve naučne saradnike Instituta za neometan rad, a vas samo molim da nastavite raditi ovako kako ste do sada radili,” naglasio je rektor Zaimović.

Direktor Instituta, dr. Sedad Bešlija, također se obratio prisutnima, zahvalivši se na podršci svih koji su tokom godina doprinijeli razvoju Instituta. U svom obraćanju, direktor dr. Bešlija je, između ostalog, kazao: „Kada je trebalo na krilima pobjede nad fašizmom očuvati sjećanje na antifašističku borbu, prvoborci na čelu sa Džemalom Bijedićem, predsjednikom osnivačkog savjeta, formirali su 1958. Institut za proučavanje istorije radničkog pokreta koji je počeo s radom godinu dana kasnije. Kada je 70-tih godina 20. stoljeća trebalo afirmirati Republiku Bosnu i Hercegovinu unutar SFRJ, naziv ustanove je modifikovan u Institut za istoriju, a saradnici Instituta su realizirali vodeće naučne projekte iz oblasti historije koji su dokazali posebnost republičkog i državnog identiteta Bosne i Hercegovine. Kada je trebalo stati na liniju odbrane međunarodno priznate i nezavisne države Republike Bosne i Hercegovine 90-tih godina 20. stoljeća, iako kadrovski desetkovan, Institut je zahvaljujući svojim aktivnostima na naučnom polju proglašen za ustanovu od posebnog značaja za odbranu Bosne i Hercegovine. Kada je trebalo sačuvati status Instituta kao javne ustanove iza agresije i Dejtonskog mirovnog sporazuma, u novim historijskim okolnostima, znatno reduciran na nivo Kantona Sarajevo, saradnici Instituta su se angažovali i sačuvali status. Kada je trebalo podmladiti kadar i započeti novu fazu u konsolidaciji i razvoju Instituta tadašnje uprave i saradnici su radili na tome koliko su mogli. Kada je trebalo integrisati Institut unutra UNSA, modernizirati i internacionalizirati rad, uprava i saradnici su uspješno položili i taj ispit. Danas, kada treba odbraniti autonomni status Instituta i Univerziteta, odlučni smo da učestvujemo u odbrani i očuvanju autonomije i Instituta i Univerziteta od svih unutrašnjih i vanjskih nasrtaja. S ponosom ističemo činjenicu da smo vodeća ustanova u Bosni i Hercegovini koja se bavi historijskom naukom, u svom sastavu trenutno imamo 16 doktora historijskih nauka i 3 magistra historije koji će uskoro biti doktori te 7 uposlenika u administraciji koji prate i servisiraju rad naučnog sektora. Naši rezultati su javni, vidljivi i neporecivi. Zahvaljujući njima dobili smo i javna priznanja. Nastavljamo ispunjavati misiju, viziju i ciljeve koji su ostali isti punih 65 godina. Afirmacija humanističkih nauka, humanističkih vrijednosti, proučavanje naše prošlosti i kritička historiografija. Sve to ne bi bilo moguće bez vas, saradnika i prijatelja Instituta koji ste svojim radom, zalaganjem i željom da Institut bude uspješan, sve protekle godine bili i ostali s nama. Veliko vam hvala!“

U sklopu svečanosti, prisutni su imali priliku uživati u druženju i razmjeni ideja, naglašavajući značaj akademske i prijateljske saradnje. Institut je za sve prisutne pripremio poklon primjerak Kataloga izdanja i prezentaciju o rezultatima rada u 2024. godini. Proslava 65. godišnjice simbol je kontinuiteta i posvećenosti u očuvanju i istraživanju historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.