Dr. Sedad Bešlija, v.d. direktor Instituta za historiju, reagirao je na javni istup prof. dr. Husnije Kamberovića u kojem Institut za historiju spominje u kontekstu Javne rasprave o Nacrtu odluke o Danu osnivanja grada Sarajeva.

Tekst reakcije prenosimo u cjelosti:

„Uvaženi prof. dr. Husnija Kamberović, redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i bivši direktor Instituta za historiju u tri mandata, u kolumni koju je objavio na svom blogu pod nazivom: „Šta se krije iza inicijative o proglašenju 1. februara za Dan osnivanja Sarajeva“ (od 04.12.2019.) iznio je, nažalost, niz uvredljivih i omalovažavajućih konstrukcija o Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Naime, prof. Kamberović je napisao: „Sasvim je normalno da historičari imaju različite interpretacije o povijesnim pojavama. Ali je opasno ukoliko oni te interpretacje usklađuju sa politikom. A u slučaju prijedloga o ustanovljenju datuma osnivanja Sarajeva, politička elita je slijedila model koji je primijenila prije tri godine kada je od Instituta za historiju dobila potvrdu da je Mustafa Busuladžić ubijen samo zato što je bio ideološki protivnik komunista. Ovoga puta sarajevski gradonačelnik je primijenio isti model i nacrt odluke uputio na razne adrese naučnih institucija (Institutu za historiju, Filozofskom fakultetu, Akademiji nauka i drugim naučnim institucijama koje se bave historijom). Ipak, postupio je malo čudno za nekoga ko želi dobiti objektivan odgovor. Naime, od tih institucija se nije tražilo stručno mišljenje o urađenom Elaboratu, nego samo o Nacrtu odluke o utemeljenju datuma osnivanja grada. Dakle, očekivalo bi se da Gradsko vijeće zatraži od historičara mišljenje o Elaboratu, a ne mišljenje o nekoj političkoj odluci. Tako su i Odsjek za historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Institut za historiju, trebali diskutirati o odluci kako obilježiti 1. februar kao datum osnivanja Sarajeva, a ne o tome da li je nalaz Komisije, sadržan u Elaboratu, besprijekorno tačan. Zašto je to tako? Zato što Gradskom vijeću ne treba nepristrasno mišljenje historičara, nego samo potvrda naučnih institucija za već donesenu odluku. Koliko znam, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta je odbio sudjelovati u ovoj blamaži, a Institut za historiju je, većinom glasova institutskog Vijeća, dao podršku predloženom Nacrtu odluke, što je praksa davanja naučne podloge odlukama koje su već donesene u političkim krugovima. Ta praksa u ovom Institutu je uspostavljena u vrijeme kada je aktuelan bio „slučaj Busuladžić“ i teško će je biti više demontirati i vratiti tu ustanovu na istinsko služenje nauci i naučnoj istini, a ne istini jedne političke stranke ili jedne nacionalne zajednice.“

Prof. Kamberović na krajnje neakademski, tendenciozan i tutorski način optužuje Institut za historiju da interpretaciju historije „usklađuje sa politikom“, povezuje „slučaj Mustafe Busuladžića“ i tadašnji lični dopis v.d. direktorice Instituta dr. Senije Milišić (a ne Instituta za historiju) upućen Skupštini KS na njihov zahtjev sa aktuelnim dopisom Gradske uprave najrelavantnijim naučnim ustanovama iz oblasti historije u vezi sa pitanjem Nacrta odluke Gradskog Vijeća o Danu osnivanja grada Sarajeva, zatim samopozvano savjetuje, između ostalih, Institut kako je trebao raditi i postupati u navedenom slučaju, krivo navodi da je Institut dao podršku „predloženom Nacrtu odluke što je praksa davanja naučne podloge odlukama koje su već donesene u političkim krugovima“. Vrhunac uvrede i omalovažavanja na račun vodeće bosanskohercegovačke ustanove u oblasti historiografije, uvaženi prof. Kamberović demonstrirao je rečenicom: „Ta praksa u ovom Institutu je uspostavljena u vrijeme kada je aktuelan bio „slučaj Busuladžić“ i teško će je biti više demontirati i vratiti tu ustanovu na istinsko služenje nauci i naučnoj istini, a ne istini jedne političke stranke ili jedne nacionalne zajednice.“

Odbacujući, s konsternacijom, sve navode uvaženog prof. Kamberovića i izražavajući žaljenje zbog njih, obavještavam javnost da je najviši stručni organ ustanove, Vijeće Instituta za historiju, u vezi sa inicijativom o ustanovljenju Dana osnivanja Sarajeva, nakon razmatranja podržalo, prije svega, Stručni elaborat kojeg su sačinili ugledni i uvaženi bosanskohercegovački historičari, a koji je nastao na temelju jednog okruglog stola i međunarodne naučne konferencije koji su održani u Sarajevu 2017. i 2019. godine, te predloženi Nacrt odluke koji je nastao na temelju navedenog elaborata, što je upućeno na adrese Rektorata Univerziteta u Sarajevu i Gradske uprave/Gradskog vijeća Grada Sarajeva.

Na kraju, ističem da će Institut za historiju nastaviti služiti isključivo nauci i naučnoj istini, slijediti akademsku praksu i visoke naučnoistraživačke standarde u radu te ostati izvan domena bilo kakvih vannaučnih utjecaja i konstrukcija ma od koga dolazili.“