2014. godina



„Naučno vijeće usvojilo Izvještaj o radu Instituta u 2014. i Plan rada u 2015. godini“
27.01.2015.


Na sjednici održanoj 20. januara 2014, kojoj su prisustvovali svi članovi Naučnog vijeća Instituta za istoriju, nakon duže rasprave usvojeni su Izvještaj o radu Instituta za istoriju u 2014, kao i Plan rada u 2015. godini.

Vijeća je usvojilo i projekt dr. Senije Milišić za razdoblje od 2014. do 2019. godine, te prihvatilo Izvještaj o reizboru mr. Ramize Smajić u istraživačko zvanje viši stručni saradnik.

Vijeće je razmatralo i druga pitanja iz svoje nadležnosti.

Izvještaj o radu 2014. (doc).

Plan rada za 2015. (doc).



Sjednica Naučnog vijeća Instituta
19.12.2014.


Naučno vijeće Instituta za istoriju je na sjednici održanoj 19. decembra 2014. razmatralo prijedlog Izvještaja o radu Instituta za istoriju u 2014., te obavilo raspravu o Planu rada Instituta u 2015. godini. Vijeće je ocijenilo rad Instituta kao cjeline vrlo pozitivnim, te konstatiralo da dio saradnika nije ispunio svoje radne obaveze. Raspravu o radu Instituta u 2014. i Planu rada u 2015. Vijeće će nastaviti na narednoj sjednici.

Vijeće je na sjednici nakon rasprave usvojilo prijedloge novih projekata za razdoblje od 2015. do 2019. koje su kandidirali dr Safet Bandžović, dr Admir Mulaosmanović i mr. Muhidin Pelesić.

Vijeće je razmatralo i druga pitanja iz svoje nadležnosti.



„Dan slovenačke historiografije“
13.12.2014.


„Dan slovenačke historiografije“ u organizaciji Instituta za savremenu historiju u Ljubljani i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu održan je u četvrtak 11. decembra 2014. godine u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

Više vidjeti ovdje

Video



Poziv za zapošljavanje pripravnika
19.11.2014.


Institut za istoriju u Sarajevu je potpisao Ugovor sa Službom za zapošljavanje Kantona Sarajevo o zapošljavanju jednog pripravnika sa VSS u trajanju od 12 mjeseci.

Pozivam osobe sa evidencije nezaposlanih u Kantonu Sarajevo, koji su završili studij historije, da se do 1. decembra prijave u Sekretarijat Instituta (Alipašina 9, Sarajevo), te uz prijavu na ovaj poziv.

1. Biografiju i bibliografiju

2. Diplomu o završenom studiju historije

3. Prosjek ocjena tokom studija

Nakon pristiglih prijava, Institut će odabrati jednog kandidata i zaključiti Ugovor o radu na puno radno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci.

Iznos mjesečne plaće je brutto 600,00 KM.

Direktor

Prof. dr. Husnija Kamberović



Obavještenje o Internom pozivu Univerziteta u Sarajevu za dostavljanje prijava za raspodjelu sredstava Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za 2014. godinu
04.11.2014.


Obavještenje (docx).

Izašao novi broj časopisa Historijska traganja
03.11.2014.


U izdanju Instituta za istoriju Sarajevo izašao je novi broj časopisa Historijska traganja

  • IZVJEŠTAJ SA OKRUGLOG STOLA
Sadržaj novog broja časopisa Historijska traganja (pdf).

DIJALOG o knjizi Multikonfesionalna Hercegovina. Vlast i lojalnost u kasnoosmanskom društvu, autora Hannesa Granditsa
07.10.2014.


Institut za istoriju priprema DIJALOG o knjizi Multikonfesionalna Hercegovina. Vlast i lojalnost u kasnoosmanskom društvu, autora Hannesa Granditsa

Petak, 10. oktobra 2014, sa početkom u 10:30 sati

Univerzitet u Sarajevu, Obala Kulina bana br. 7/II

Multikonfesionalna Hercegovina: plakat i program (pdf).

IZVJEŠTAJ SA OKRUGLOG STOLA Rijeka Krivaja kroz prošlost (prostor, vrijeme, ljudi)
23.09.2014.


U Olovu je u petak 19. 9. 2014. godine u organizaciji Instituta za istoriju Univerziteta u Sarajevu i Udruženja za modernu historiju (UMHIS) održan Okrugli sto Rijeka Krivaja kroz prošlost (prostor, vrijeme, ljudi). Organiziranje ovog skupa imalo je za cilj podsticanje mladih istraživača, kao i onih već renomiranih, da se počnu baviti istraživanjem prošlosti regiona koji je u dosadašnjoj historiografiji bio relativno slabo istražen. Namjera organizatora je bila i da se u bosanskohercegovačku historiografiju polahko počnu uvoditi do sada zapostavljene teme iz ekohistorije, odnosno historije okoliša.

Na skupu je u pet panela prezentirano osamnaest radova različitih tematskih i metodoloških pristupa. U prvom panelu svoje referate su podnijeli: dr. Jasminko Mulaomerović (Tragovi najstarijih lovačkih zajednica u dolini Krivaje), dipl. iur. Benjamina Londrc (Područje rijeke Krivaje u periodu rimske vlasti), mr. Rusmir Djedović (Neka historijsko-geografska istraživanja Krivaje) i prof. dr. Azem Kožar (Problematika istraživanja prošlosti područja sliva rijeke Krivaje na osnovu pisanih historijskih izvora). U okviru drugog panela prezentirana su četiri rada koja obrađuju teme iz srednjovjekovne historije ovog prostora. Izlagači su bili: Enes Dedić, MA (Područje rijeke Krivaje kroz medijavalnu produkciju), Nedim Rabić, MA (Rijeka-zemlja-granica: Konfiguracija prostora u srednjovjekovnoj Bosni), Dženan Dautović, MA (Srednjovjekovno Olovo u sistemu gradskih naselja zemlje Pavlovića) i prof. Mirnes Hasanspahić (Mramorovi olovskog kraja /Evidentiranje i rasprostranjenost srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika stećaka na području općine Olovo/). Teme iz osmanskog i perioda austrougarske uprave predstavila su tri izlagača u trećem panelu - mr. Sedad Bešlija (Prilog izučavanju olovske nahije u XVII stoljeću), dr. Margareta Matijević (Baruni Brnjakovići od Olova /1653-1885/) i Meris Ešpić, MA (Eksploatacija šume u slivu rijeke Krivaje u doba Austro-Ugarske monarhije /1878-1918/). U četvrtom panelu, u kojem su prezentirani radovi koji se odnose na prvu polovinu XX stoljeća, referate su podnijeli: mr. Seka Brkljača (Utjecaj razvoja šumske privrede na urbanizaciju Zavidovića), mr. Enes S. Omerović (Stranci na Krivaji u prvoj polovini XX stoljeća), mr. Sonja Dujmović (Učešće Srba u životu Zavidovića /1918-1941/ - okvir za istraživanje) i mr. Sanja Gladanac (Komparacija rezultata popisa žrtava Drugog svjetskog rata iz 1947. i 1950. godine na primjeru Zavidovića). U petom, posljednjem panelu predstavljene su teme iz socijalističkog i perioda posljednjeg rada u Bosni i Hercegovini. Izlagači su bili: mr. Amir Duranović (Odjeci Brionskog plenuma niz Krivaju), mr. Aida Ramić ("Olovske novine" kao izvor za istraživanje lokalne historije) i mr. Edin Omerčić (Učešće i doprinos zavidovićkih jedinica u vojnim operacijama 3. K ARBiH 1995. godine). Nakon svakog panela prisutni su postavljali pitanja i vodila se diskusija o pitanjima koja su izlagači otvarali u svojim referatima. Okrugli sto je završen izlaganjem u kojem je ukazano na značaj istraživanja lokalne i ekohistorije, a Institut za istoriju Univerziteta u Sarajevu je održavanjem ovog okruglog stola nastavio dosadašnju praksu da rezultate svojih aktivnosti prezentira i u manjim sredinama.

Aida Ramić

Edin Omerčić

Enes S. Omerović

  • IZVJEŠTAJ SA OKRUGLOG STOLA
  • IZVJEŠTAJ SA OKRUGLOG STOLA
  • IZVJEŠTAJ SA OKRUGLOG STOLA


Najava okruglog stola "Rijeka Krivaja kroz prošlost"
18.09.2014.


Institut za istoriju u Sarajevu i Udruženje za modernu historiju organiziraju Okrugli sto u Olovu o temi "Rijeka Krivaja kroz prošlost (Prostor, vrijeme, ljudi)"

  • Rijeka Krivaja kroz prošlost
  • Rijeka Krivaja kroz prošlost
Rijeka Krivaja: plakat i program (pdf).

Graduate School for East and Southeast European Studies has just announced another round of positions and scholarships for PhD students
14.07.2014.


Dear friends and colleagues,

Our Graduate School for East and Southeast European Studies has just announced another round of positions and scholarships (10 in total) for PhD students, which shall be filled by November 2014. In the attachment, I send you the German and English versions of the announcement.

May I ask you to distribute it among your (soon-to-be) graduate students and colleagues. Good applications are always welcome!

From this year on, we have also someone to supervise PhD theses in social anthropology.

Best wishes,
Ulf Brunnbauer

Call for applications - English
Call for applications - German



Osmansko osvajanje Bosanske kraljevine: Novo izdanje Instituta za historiju
05.07.2014.


Institut za istoriju je objavio zbornik radova s okruglog stola: 550 godina od osmanskog osvajanja srednjovjekovne Bosanske kraljevine

Vidjeti ovdje.

UNIVERZITET U SARAJEVU OSTVARIO PRAVO UČEŠĆA U SVIM PROJEKTIMA ODOBRENIM U POSLJEDNJEM KRUGU ERASMUS MUNDUS ACTION II PROGRAMA
05.07.2014.


Univerzitet u Sarajevu je obaviješten od partnerskih EU univerziteta da je ostvario pravo učešća u svim projektima odobrenim u posljednjem krugu Erasmus Mundus Action II programa. Od 2008. godine, otkada je ovaj program otvoren za zemlje Zapadnog Balkana, do posljednjeg poziva prije prelaska u programski okvir Erasmus+, čime je ovaj program praktično zatvoren sa nedavnim objavljivanjem rezultata posljednjeg konkursa i samo će se realizirati tekući projekti, Univerzitet u Sarajevu je ostvario pravo učešća u svakom odobrenom projektu.

(dalje vidjeti: http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=view&id=1992&Itemid=348)

Konferencija The Great War: Regional Approaches and Global Contexts završena je 21. juna 2014 godine.
28.06.2014.


Konferencija The Great War: Regional Approaches and Global Contexts završena je 21. juna 2014 godine. Nakon tri dana prezentacija i diskusija, dio panela je dostupan u video snimku na https://www.youtube.com/playlist?list=PLEp_GtqWhppJBnXCXSr0xU3cFEfbAonBr



Konferencija The Great War: Regional Approaches and Global Contexts bit će otvorena 18. juna 2014. godine
14.06.2014.


Konferencija The Great War: Regional Approaches and Global Contexts. International Conference on the Occasion of the First Centennial of the Beginning of World War One bit će otvorena 18. juna 2014. godine u hotelu Hollywood u Sarajevu uvodnim predavanje, prof. Marka Mazowera. Program konferencije dostupan je na stranici konferencije (http://konferencija2014.com.ba/wp-content/uploads/PROGRAM.pdf).

Radni jezici konferencije su bosanski, hrvatski, srpski i engleski (simultano prevođenje).



Special edition of European Network Remembrance and Solidarity academic periodical dedicated to
First World War Centenary
10.06.2014.


The latest issue of Remembrance and Solidarity Studies is entirely dedicated to the European memory of the First World War. This issue published by European Network Remembrance and Solidarity is now available online on http://www.enrs.eu/studies_files/2/.



Poziv za medije
03.06.2014.


Pozivamo sve medije zainteresirane da prate rad konferencije The Great War: Regional Approaches and Global Contexts International Conference on the Occasion of the First Centennial of the Beginning of World War One (Sarajevo 18–21 juni 2014) da registriraju svoje novinare, kamermane, fotografe s ciljem izbjegavanja mogućih gužvi tokom održavanja konferencije.

Registracija je potrebna za izradu akreditacija. Akreditirani novinari, kamermani i fotografi bit će u mogućnosti pratiti rad konferencije u potpunosti kao što će im biti omogućeno i individualno intervjuiranje učesnika konferencije.

Za Vašu email registraciju potrebno je kao naslov navesti "Akreditacija novinara".

Za ostale informacije, pratite našu internet stranicu http://konferencija2014.com.ba/

Hvala na razumijevanju.



Charlotte Hemerlink, direktorica Goethe instituta u Sarajevu,
boravila je u posjeti Institutu za istoriju
15.05.2014.


Charlotte Hemerlink, direktorica Goethe instituta u Sarajevu, boravila je 14. maja 2014. u posjeti Institutu za istoriju i sa rukovodstvom Instituta razgovarala o predstojećoj međunarodnoj konferenciji povodom stotinu godina od početka Prvog svjetskog rata, kao i o mogućnostima drugih zajedničkih projekata.

Inače, Goethe institut u Sarajevu finansijski podržava održavanje konferencije The Great War: Regional Approaches and Global Contexts.

  • Charlotte Hemerlink, direktorica Goethe instituta u Sarajevu


Federalni ministar obrazovanja i nauke,
Damir Mašić u radnoj posjeti Institutu za istoriju.
15.05.2014.


Federalni ministar obrazovanja i nauke, Damir Mašić, boravio je 14. maja 2014. u radnoj posjeti Institutu za istoriju. Sa direktorom Instituta i saradnicima razgovarao je o predstojećoj međunarodnoj naučnoj konferenciji pod nazivom The Great War: Regional Approaches and Global Contexts (http://konferencija2014.com.ba/o_konferenciji/program/), koja će se održati u Sarajevu od 18. do 21. juna 2014. povodom stotinu godina od početka Prvog svjetskog rata. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je pokrovitelj ove velike naučne konferencije.

  • posjeta ministra damira mašića
  • posjeta ministra damira mašića
  • posjeta ministra damira mašića
  • posjeta ministra damira mašića


Konkurs za finansiranje/sufinansiranje naučno-istraživačkih i istraživačko-razvojnih projekata.
30.04.2014.


Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je raspisalo Konkurs za finansiranje/sufinansiranje naučno-istraživačkih i istraživačko-razvojnih projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2014. godini. Pozivamo saradnike Instituta za istoriju da obrate pažnju na konkurs i prijave svoje projekte

(http://www.fmon.gov.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=937:konkurs-za-finansiranjesufinansiranje-ni-i-ir-projekata-u-fbih-u-2014-godini&catid=1:aktuelnosti&Itemid=27)

Interni poziv za raspodjelu sredstava FMON
29.04.2014.


Univerzitet u Sarajevu je raspisao interni poziv za dostavljanje prijava za raspodjelu sredstava Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke za finansiranje/sufinansiranje projekata iz oblasti nauke i projekata opremanja institucija nauke od značaja za Federaciju BiH iz Budžeta za 2013. godinu Interni poziv ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja (29. 04. 2014. godine.)


Interni poziv sredstva FMON.

Obrasce možete preuzeti ovdje.

Promovirana izdanja Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu
22.04.2014.


U ponedjeljak 21. aprila 2014. godine u Svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu upriličena je promocija izdanja Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu objavljenih u 2013. godini.

Pročitajte cijeli članak ovdje.



Promocija izdanja Instituta za historiju
21. aprila 2014. godine
16.04.2014.


Pozivnica za promociju

JAVNI OGLAS za izbor jednog člana Upravnog odbora Univerziteta u Sarajevu – predstavnika Univerziteta iz reda redovnih profesora
28.02.2014.


Pročitajte javni oglas ovdje.

U intervjuu za zagrebački tjednik Novosti, br. 739, 14. veljače 2014, direktor Instituta za istoriju govori o Sarajevskom atentatu i predstojećoj konferenciji povodom stotinu godina od početka Prvog svjetskog rata.
17.02.2014.


Pročitajte cijeli intervju ovdje!

Naučno vijeće Instituta za istoriju je na sjednici održanoj 13. februara 2014. godine usvojilo Izvještaj o radu Instituta za 2013 i Plan rada Instituta za istoriju za 2014. godinu
17.02.2014.


Izvještaj o radu Instituta za istoriju u Sarajevu za 2013. godinu.

Plan rada Instituta za istoriju u Sarajevu za 2014. godinu.

Florian Bieber za list Die Presse o konferenciji
17.01.2014.


Florian Bieber, profesor na Karl-Franzens Univerzitetu u Grazu (Austria), direktor Centra za studije Jugoistočne Europe i član Organizacionog odbora naučne konferencije „The Great War: Regional Approaches and Global Contexts“, koja će se održati od 19. do 21. juna 2014. u Sarajevu, u komentaru za list Die Presse govori o nacionalističkim historičarima i njihovim strahovima da bi akademska rasprava mogla promijeniti dosad uspostavljeni narativ o Prvom svjetskom ratu, te naglašava kako je konferencija u Sarajevu „glavna akademska konferencija o ratu“.

http://fbieber.wordpress.com/2014/01/17/nationalist-copyright-on-world-war-one/

http://diepresse.com/home/meinung/gastkommentar/1546581/Geschichtswissenschaft-als-nationale-Mission

Sopštenje direktora Instituta za istoriju povodom paljevine
Arhiva Bosne i Hercegovine
09.02.2014.


Paljevina Arhiva Bosne i Hercegovine, kojom prilikom je u vatri i vodi velikim dijelom uništen jedan od najvrednijih depoa u tom Arhivu (Depo br. 1 u kojem se nalazila građa dijela fonda Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine, Personalni dosijei Bosanskohercegovčakog sabora, Povjerljiva građa za razdoblje između dva svjetska rata, zatim neki od najvažnijih fondova koji se u ovom Arhivu nalaze o Drugom svjetskom ratu), šokantno je upozorenje na ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo. Nakon što su 1992. zapaljeni Vilajetski arhiv, koji se čuvao u Orijentalnom institutu, i Nacionalna i univerzitetska biblioteka, ova paljevina arhivske građe u Arhivu Bosne i Hercegovine je najveći udar na kulturno nasljeđe, ali i na povijest i budućnost Bosne i Hercegovine. Mi profesionalni povjesničari znamo da paljevine knjiga i arhiva nikada nisu mogle donijeti ništa dobro, osim što su uvijek bili upozorenje još većih patnji i stradanja. Mi također znamo s kojim problemima se suočavamo u proučavanju naše povijesti, znamo šta znači paljenje Vilajetskog arhiva za razumijevanje naše povijesti osmanskoga razdoblja, i znamo šta znači ovo paljenje navedenih fondova u Arhivu Bosne i Hercegovine za razumijevanje naše povijesti od 1878. do danas. Da li nas ovo neko želi izbrisati iz povijesti? Ne znam da li su ovi koji su zapalili dio Arhiva Bosne i Hercegovine svjesni šta to znači, ali mi znamo da to vodi brisanju povijesnog bića ove zemlje i zatiranju dokaza o specifičnoj formi života u povijesti ove zemlje.

Razumijemo nezadovoljstvo prosvjednika i energično podržavamo zahtjeve za promjenama, ali ova paljevina nema nikakvo opravdanje. No, ona je upozorenje da se arhivska i bibliotečka građa mora izmjestiti iz zgrada državnih ili političkih institucija, kako više nikada ne bi došli u situaciju da se gnjev naroda, ispoljavan prema vladajućim političkim elitama, završi paljenjem kulturnog blaga ove zemlje. Dajem punu podršku naporima Arhiva Bosne i Hercegovine u čuvanja arhivske građe i zato predlažem da se odmah pokrene akcija za gradnju Arhiva Bosne i Hercegovine, prije nego se obnove sada zapaljene zgrade Vlade Kantona Sarajevo i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te da se onemogući otimanje zgrade Nacionalne biblioteke od strane Gradske uprave Sarajeva, jer možemo doći u situaciju da prvi naredni gnjev naroda bude usmjeren i prema toj zgradi, a žrtve bi opet mogle biti biblioteke i naše kulturno nasljeđe. Građevinski projekti koji su postojali sredinom 1980-ih godina o gradnji Arhiva i Nacionalne biblioteke u Sarajevu, voljom političkih elita poslije 1990-ih gurnuti su u stranu kako bi se gradili tržni centri i hoteli. Vrijeme je da se to sada počne mijenjati.


Prof. dr. Husnija Kamberović
Direktor Instituta za historiju