2012. godina



Posjeta ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest Institutu za istoriju (13. II 2012)


Dr. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest iz Zagreba, boravila je 2. i 3. februara u posjeti Institutu za istoriju. U razgovoru sa v. d. direktorom Instituta dr. Husnijom Kamberovićem i dr. Verom Katz, bilo je riječi o načinima unapređenja dosadašnje saradnje. Dogovoreno je da se inicira potpisivanje sporazuma o naučnoj saradnji Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na temelju čega bi ova dva instituta mogla pokrenuti zajedničke naučnoistraživačke projekte.

Također je dogovoreno intenziviranje aktivnosti oko zajedničke pripreme skupa povodom stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, te postignuta saglasnost da dva Instituta, osim časopisa, redovito razmjenjuje i ostala naučna izdanja.

  • Dr. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest iz Zagreba
  • Dr. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest iz Zagreba
  • Dr. Jasna Turkalj, ravnateljica Hrvatskoga instituta za povijest iz Zagreba


Institut za istoriju potpisao ugovor o zapošljavanju jednog pripravnika (13. II 2012)


Institut za istoriju u Sarajevu je sa Službom za zapošljavanje Kantona Sarajevo potpisao Ugovor o sufinansiranju zapošljavanja jednog pripravnika koji se nalazi na evidenciji nezaposlenih u Kantonu Sarajevo.

Obavještavamo nezaposlene koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih u Kantonu Sarajevo, a koji su završili studij historije (četverogodišnji studij ili drugi ciklus studija po Bolonjskom procesu) i koji imaju prosjek ocjena veći od 8 tokom studija, da do 17. februara 2012. mogu predati molbu za zapošljavnje na temelju ovoga Ugovora.

Molbe, uz dokaz o posjeku ocjena, mogu se predati u Institut (ul. Alipašina 9, Sarajevo) od 9 do 13 sati. Sve ostale informacija mogu se dobiti u Sekretarijatu Instituta.

Nakon razmatranja pristiglih molbi, Institut će angažirati jednog pripravnika u trajanju od 12 mjeseci.



Izašao novi broj časopisa Historijska traganja (17. II 2012)


Riječ Redakcije

Cijenjeni čitatelji!

S osobitim zadovoljstvom predstavljamo vam sedmi broj časopisa Historijska traganja za 2011. godinu s osam znanstvenih radova u rubrici Članci. I u ovom broju izostala je naša povremena rubrika Predavanja sa Tribine Instituta za istoriju u Sarajevu. Članci u ovom broju dio su rezultata znanstvene konferencije pod naslovom Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću, održane u Gradačcu 21. svibnja 2010. u organizaciji Instituta za istoriju, te posvećene 100-godišnjici njegovog donošenja. Ideja za održavanje ove konferencije potekla je od direktora Instituta prof. dr. Husnije Kamberovića i prof. dr. Josipa Vrbošića koji su iskazali potrebu za obilježavanjem ovog značajnog datuma u bosanskohercegovačkoj historiji. Uspjehu konferencije na poseban način pridonio je, kao ljubazan domaćin, grad Gradačac, u kome su se sudionici lijepo osjećali u pitomom proljetnom pejsažu i u blizini velebnog povijesnog spomenika kulture – kule Husein-kapetana Gradaščevića – koja dominira cijelim prostorom. Na otvaranju konferencije direktor Instituta prof. dr. Husnija Kamberović, između ostalog, naglasio je: “Prvo, povodom 100-godišnjice Prvog bosanskohercegovačkog ustava, donesenog 1910. godine, odlučili smo progovoriti o historijskom značaju toga ustava (odnosno Štatuta), a drugo, željeli smo razgovarati i o ustavnom položaju Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću. S obzirom na to da smo historičari, željeli smo razgovarati i o određenim političkim dimenzijama bosanskohercegovačke ustavnosti. Zato smo odlučili razgovarati o ustavnopravnom i političkom položaju Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću. Ne želimo se uplitati u suvremene debate oko ustavnih promjena u našoj zemlji, nego želimo samo ukazati na neka povijesna iskustva. Po mom mišljenju, u pravu je njemački historičar Holm Sundhaussen koji je na jednom mjestu zaključio kako nikada ustav nije omogućio niti opstanak niti raspad zemlje, nego je samo mogao otežavati taj raspad. Radi historijske paralele samo ću podsjetiti kako postoje tvrdnje da je Ustav iz 1974. “blokirao” Jugoslaviju i time izazvao njen raspad. Istina je da su odredbe Ustava išle na ruku centrifugalnim tendencijama i time otežavale političku stabilizaciju unutar zemlje, ali te odredbe nisu prouzrokovale taj raspad. Iz ustavne historije Jugoslavije vidi se da ustav funkcionira samo ukoliko postoji politički konsenzus. Npr., Ustav iz 1921. bio je centralistički, ali nije spriječio blokadu države krajem dvadesetih godina. Isto tako, Ustav iz 1974. bio je konfederalistički, ali nije spriječio blokadu države krajem osamdesetih godina. Ustav iz 1931., “Sovjetski ustav” iz 1946. i onaj iz 1963. – svi su u određenim okolnostima smatrani neodgovarajućim. Zašto? Zato što je pitanje moći ono oko čega se vodila borba izvan ustava ili neovisno o ustavu, i to je odlučivalo o opstanku ili raspadu države, neovisno o samom ustavu. Nijedan ustav ne može spriječiti raspad jedne države ako se ta država zbog drugih okolnosti nalazi pred raspadom, nego samo može otežati ili olakšati raspad. Ali, zadatak ustava nije u tome da oteža ili olakša raspad države, nego da omogući njeno funkcioniranje. O tome koliko su promjene ustavne strukture Bosne i Hercegovine omogućavale funkcioniranje države, možemo razgovarati na ovom skupu”.

U Historijskim traganjima 7 za 2011. godinu objavljujemo osam radova sa spomenute konferencije. Studija prof. dr. Mustafe Imamovića bavi se jednim značajnim periodom ustavne historije Bosne i Hercegovine shvaćajući ustav kao način organizacije jednog društva. U tom smislu Zemaljski štatut iz 1910. smješta u širi historijski kontekst, od vremena srednjovjekovne Bosne do početka Prvog svjetskog rata. Detaljno je objašnjen ustavni poredak u BiH reguliran 1910. godine uz pomoć šest zakona koji predstavljaju cjelinu. Amir Duranović u svom radu daje kratak pregled pisanja pojedinih listova iz Sarajeva povodom tri značajna događaja iz 1910. godine, a to su: proglašenje Prvog ustava, posjeta cara Franza Josefa Bosni i Hercegovini i početak rada Bosanskohercegovačkog sabora. Dr. sc. Zoran Grijak na temelju neiskorištene arhivske građe analizira profiliranje hrvatske politike u Bosni i Hercegovini uoči i nakon proglašenja Zemaljskog štatuta i konstituiranja Bosanskohercegovačkog sabora 1910. godine. Dr. sc. Stjepan Matković analizira odnos hrvatske političke javnosti prema uvođenju ustavnosti, izbornoj kampanji i otvaranju Sabora ili, kako se tada govorilo, “najmlađeg europskog parlamenta”. Mr. sc. Seka Brkljača elaborira paradokse provedbe Vidovdanskog ustava iz 1921. u Bosni i Hercegovini, a dr. sc. Vera Katz Ustav SFRJ i Ustav NR BiH iz 1946. godine u kontekstu učvršćivanja komunističke vlasti neposredno nakon oslobođenja zemlje. Sabina Veladžić prezentira destabilizaciju Bosne i Hercegovine krajem osamdesetih godina 20. stoljeća i stvaranje preduvjeta za tronacionalnu dezintegraciju. Edin Omerčić, na kraju, podsjeća da se od 1989. godine na jugoslavenskoj političkoj sceni pojavila i alternativna politička opcija koja, međutim, nije uspjela realizirati svoje ideje zbog moćnog talasa nacionalizma koji je zastrašujuće poplavio jugoslavenski prostor. Dva članka sa spomenute konferencije objavljena su i u časopisu Prolozi 40/2011. Instituta za istoriju u Sarajevu (prof. dr. Josipa Vrbošića i Enesa Omerovića).

Nakon ovih kratkih bilježaka o sadržaju časopisa pozivamo vas na suradnju u istraživanju tragova prošlosti, njihovom prezentiranju i učenju o nama i drugima.

Redakcija

Sadržaj novog broja časopisa Historijska traganja

U izdanju Instituta za istoriju izašla nova knjiga čiji je autor Dženita Sarač-Rujanac (21. II 2012)


Osnova ove knjige jeste magistarski rad odbranjen 10. novembra 2010. godine na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu pred komisijom u sastavu: prof. dr. Husnija Kamberović (mentor), doc. dr. Edin Radušić i prof. dr. Zijad Šehić (članovi). Rad je rezultat istraživanja na projektu Instituta za istoriju pod naslovom Nacionalni identitet Bošnjaka 1945-2008., koje je finansiralo Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i međunarodnog projekta New and Ambiguous national-Building South-Eastern Europe u realizaciji Instituta za istoriju Sarajevo, Osteuropa-institut FU-Berlin i Odsjeka za jugoistočnoevropsku istoriju Univerziteta u Grazu.

  • Dženita Sarač-Rujanac - Odnos vjerskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka od 1980. do 1990. godine


Pozivnica za naučni dijalog u organizaciji Instituta za istoriju
(21. II 2012)


INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU

Pozivamo Vas da prisustvujete naučnom dijalogu o temi:

BOSANSKOHERCEGOVAČKI PUT KA NEZAVISNOSTI
DVADESET GODINA POSLIJE

Uvodničari:
Prof. dr. Husnija Kamberović
Dr. Vera Katz
Mr Admir Mulaosmanović
Mr. Sabina Veladžić

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine; Sarajevo

Utorak, 28. februara 2012. u 12,00 sati.



Promocija knjige Islamska zajednica u BiH za vrijeme avnojevske Jugoslavije (1945-1953) (2. III 2012)


Promocija knjige Islamska zajednica u BiH za vrijeme avnojevske Jugoslavije (1945-1953)

Promocija nove knjige Raifa Dizdarevića u izdanju Instituta za istoriju (10. III 2012)




Sjednica Upravnog odbora Instituta za istoriju (23. III 2012)


Upravni odbor Instituta za istoriju je na sjednici odrzanoj 22. marta 2012. usvojio Izvještaj o radu Instituta za 2011. godinu, Plan rada Instituta za 2012. godinu, te Izvještaj o finansijskom poslovanju Instituta za istoriju za 2011. godinu.



Promocija novih izdanja Instituta za istoriju (23. III 2012)


Promocija novih izdanja Instituta za istoriju

Poziv za učešće na Okruglom stolu (17. IV 2012)


Orijentalni institut , Zmaja od Bosne 8b

Institut za istoriju, Alipašina 9

Sarajevo

POZIV

U povodu 150 godina od okončanja migracija muslimanskog stanovništva iz Srbije (Beograd, Šabac, Užice) i naseljavanja na područja Sjeveroistočne Bosne, Institut za istoriju i Orijentalni institut organiziraju jednodnevni okrugli sto koji će se održati u Bosanskom Šamcu 4. jula 2012. godine. Cijeneći Vaš dosadašnji znanstveni rad, pozivamo Vas da uzmete učešće u navedenom okruglom stolu i date Vaš doprinos njegovom uspješnijem radu.

Molimo da Vaše učešće i naslov izlaganja na okruglom stolu prijavite dr Aladinu Husiću na e-mail: husica@yahoo.com ili na adresu Orijentalnog instituta (ois@bih.net.ba) ili Instituta za istoriju (nauka@bih.net.ba) najkasnije do 5. maja 2012. godine.

Potom je potrebno da do 20. maja na istu adresu dostavite kratak sažetak Vašeg izlaganja (ne duži od pola kartice teksta).

Organizator će snositi sve troškove održavanja okruglog stola.



Posjeta drugog sekretara Ambasade Rumunije Institutu za istoriju (23. IV 2012)


Dana 20. aprila Ana Maria David, drugi sekretar u Ambasadi Rumunije u Bosni i Hercegovina, boravila je u posjeti Institutu za istoriju u Sarajevu. Sa prof. dr. Husnijom Kamberovićem, v. d. direktorom Instituta, razgovarala je o načinima saradnje Instituta za istoriju sa srodnim institutima u Rumuniji. Dogovoreno je niz konkretnih poteza za uspostavljanje te saradnje, a Ambasada Rumunije je spremna pomoći u uspostavi kontakata, razmjeni literature te zajedničkim istraživačkim projektima.

  • Ana Maria David, drugi sekretar u Ambasadi Rumunije u Bosni i Hercegovina, boravila je u posjeti Institutu za istoriju u Sarajevu
  • Ana Maria David, drugi sekretar u Ambasadi Rumunije u Bosni i Hercegovina, boravila je u posjeti Institutu za istoriju u Sarajevu


Novi magistar nauka u Institutu za istoriju (26. VI 2012)


Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 14. maja 2012. godine Sedad Bešlija je odbranio magistarski rad pod naslovom Mjere i metode za stabilizaciju osmanske vlasti u Bosni do kraja 16. stoljeća pred Komisijom u sastavu: prof. dr. Vesna Mušeta-Aščerić, predsjednik, doc. dr. Edin Radušić, član i prof. dr. Enes Pelidija, mentor.

Magistarski rad Sedada Bešlije napisan je na četiri glavna poglavlja: Osmanska politika – principi i praksa; Proces uspostave i stabilizacije osmanske vlasti u Bosni u svjetlu istimâlet politike; Odnos između teorijskih postavki i primjene istimâlet politike u bosanskom kontekstu i Ostale mjere i metode u cilju uspostave i stabilizacije osmanske vlasti u Bosni. Kako je komisija istakla, rad je, u jednu stranu, pionirskog karaktera s obzirom na korišteni metodološki obrazac i tematiku koja je istraživana. Također, u domaćoj historiografiji je legitimirano pitanje istimâlet politike (osmanska politička doktrina pridobijanja lojalnosti ili naklonosti) sa terminološkog i historiografskog stanovišta, a kroz koju su vršena bazična istraživanja.

Završetkom procedure odbrane rada Sedad Bešlija je stekao pravo na titulu magistra historijskih nauka. Time je Institut za istoriju dobio novog magistra nauka.

  • Sedad Bešlija odbranio magistarski rad
  • Sedad Bešlija odbranio magistarski rad


Još jedan magistar nauka u Institutu za istoriju (8. VI 2012)


Enes S. Omerović, stručni saradnik u Institutu za istoriju u Sarajevu, 6. juna 2012. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu odbranio je magistarski rad na temu Političko nasilje u Bosni i Hercegovini (1918-1921).

U svome magistarskom radu kandidat Enes S. Omerović bavio se pitanjem političkog nasilja u Bosni i Hercegovini u periodu od 1918. do 1921. godine, odnosno od stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca do donošenja Vidovdanskog ustava. Rad je podijeljen na četiri poglavlja. U prvom poglavlju autor teorijski razmatra značenje pojmova nasilje, političko nasilje i njima srodne termine. U drugom poglavlju razmatra se uloga države kao subjekta političkog nasilja kroz zakonodavnu aktivnost organa vlasti, te kroz izgradnju i djelovanje državnog represivnog aparata. Treće poglavlje posvećeno je primjerima političkog nasilja koje su pojedinci i grupe provodili protiv države i njenih institucija – fizički napadi i atentati na državne službenike, organiziranje nereda, nemira, pobuna, štrajkova, pasivnog otpora, pa sve do verbalnih napada na državu ili njene predstavnike. U posljednjem poglavlju govori se o međusobnim sukobima političkih stranaka i njihovih pristalica u kome nije bilo otvorenog miješanja države i njenih institucija. Uzroci političkom nasilju traže se u posebnim vanjskopolitičkim i unutarpolitičkim prilikama u kojima se našla novoformirana država.

Odbranom rada Enes S. Omerović stekao je pravo na titulu magistra historijskih nauka, a Institut za istoriju desetog magistra nauka.

  • Enes S. Omerović odbranio je magistarski rad
  • Enes S. Omerović odbranio je magistarski rad


Imenovan direktor Instituta za istoriju (28. VI 2012)


Na sjednici održanoj 28. juna 2012. godine Upravni odbor Instituta za istoriju je, nakon dobivanja saglasnosti Vlade Kantona Sarajevo, imenovao prof. dr. Husniju Kamberovića za direktora Instituta za istoriju Sarajevo na mandatni period od četiri godine (do 28. juna 2016. godine).

Na istoj sjednici, Upravni odbor Instituta je usvojio plan prihoda i rashoda Instituta za 2012. godinu, usvojio Izvještaj o finansijskom poslovanju Instituta za razdoblje od 1. januara do 31. marta 2012. godine, te donio nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.



Novi doktor nauka u Institutu za istoriju (24. VII 2012)

Admir Mulaosmanović, viši stručni saradnik u Institutu za istoriju, odbranio je 23. jula 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom "Političar Alija Izetbegović od osnivanja Stranke demokratske akcije do povlačenja iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine". Disertacija je urađena pod mentorstvo prof. dr. Ive Banca, a u Komisiji za odbranu su, osim prof. dr. Ive Banca, bili prof. dr. Ivo Goldstein i prof. dr. Husnija Kamberović.

Doktorski rad se sastoji od 235 stranica kompjutorski ispisanog teksta s 822 bilješke ispod crte. Strukturno je rad, uz Uvod i Zaključak, podijeljen na šest većih poglavlja: Životopis Alije Izetbegovića, Politička teorija i teorija islama u Izetbegovićevoj filozofiji, Osnivač i vođa bošnjačkog političkog pokreta (20-81), Međunarodni faktor u „bosanskom loncu“ i Izetbegovićeva politika i Poslijeratna politička aktivnost. Poglavlja su opet podijeljena na potpoglavlja. Nakon Zaključka nalazi se popis korištenih izvora i literature.

  • Admir Mulaosmanović, viši stručni saradnik u Institutu za istoriju, odbranio je 23. jula 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju
  • Admir Mulaosmanović, viši stručni saradnik u Institutu za istoriju, odbranio je 23. jula 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju


Sjednica Upravnog odbora Instituta (24. VII 2012)


Novoimenovani Upravni odbor Instituta za istoriju, kojim predsjedava prof. dr. Tomislav Išek, održao je 24. jula 2012. svoju prvu sjednicu. Nakon konstitiuranja, na sjednici su potvrđene odluke koje je 28. juna 2012. donio Upravni odbor u ranijem sazivu.

Upravni odbor je odobrio utrošak sredstava za određene radove u zgradi Instituta, kako bi se poboljšali uvjeti rada saradnika.



Intervju mr. Sedada Bešlije listu Preporod (21. VIII 2012)


Osmanlije su obilježile polovinu ukupne bosanske povijesti

"Osmanlijama se može štošta prigovoriti, ali jedno nikako: da su državno društvene-odnose gradili isključivo na vjerskoj podjeli", kaže saradnik Instituta za istoriju mr. Sedad Bešlija, u razgovoru za list Preporod (1. avgusta 2012, broj 15/977).



Intervju mr. Dženite Sarač listu Preporod (21. VIII 2012)


Vjerske zajednice, usko vezane za nacionalni identitet i obično stanovništvo, predstavljale su opasnog suparnika komunističkoj vlasti

U intervjuu za najnoviji broj lista Preporod (broj 16-17/978-979, od 16. avgusta 2012.) saradnica Instituta za istoriju mr. Dženita Sarač Rujanac odgovara na pitanja novinara Selmana Selhanovića o rezultatima svojih istraživanja o odnosu vjerskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka. Čitav intervju možete čitati u printanom izdanju lista Preporod.



U izdanju Instituta za istoriju objavljen zbornik radova Bosna i Hercegovina 1941: Novi pogledi (6. X 2012)


U izdanju Instituta za istoriju objavljen je zbornik radova Bosna i Hercegovina 1941: novi pogledi. Zbornik radova nastao je kao rezultat rada konferencije o Bosni i Hercegovini 1941. godine.

  • Objavljen zbornik radova Bosna i Hercegovina 1941: Novi pogledi
Sadržaj zbornika radova Bosna i Hercegovina 1941: Novi pogledi

Novi doktori i magistri u Institutu za istoriju (17. XI 2012)


U posljednjih mjesec dana tri saradnika Instituta za istoriju su na Filozofskom fakultetu u Sarajevu odbranili naučne radove i time stekli veća naučna zvanja. Hana Younis je 8. novembra 2012. odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom „Trgovačka elita u Sarajevu 1851 – 1878. godine“. Muhamed Nametak je 18. oktobra odbranio magistarski rad pod naslovom „Kulturni tokovi i stvaranje „socijalističkog društva“ u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1952.“, a Elmedina Kapidžija je 8. oktobra 2012. odbranila magistarski rad na temu "Bosna u drugoj polovici XIII stoljeća". Čestitamo kolegicicama Younis i Kapidžija, te kolegi Nametku.

  • Hana Younis odbranila doktorsku disertaciju
  • Muhamed Nametak odbranio magistarski rad
  • Elmedina Kapidžija odbranila magistarski rad
  • Elmedina Kapidžija odbranila magistarski rad


U izdanju Instituta za istoriju izašao novi broj časopisa Historijska traganja (17 XI 2012)


Riječ Redakcije

Cijenjeni čitatelji!

S osobitim zadovoljstvom predstavljamo vam deveti broj časopisa Historijska traganja za 2012. godinu s pet znanstvenih radova u rubrici Članci i zanimljivo izlaganje Roberta J. Donie o ulozi historije na Haškom tribunalu u rubrici Predavanja sa Tribine Instituta za istoriju u Sarajevu. Mada su i u ovom broju članci iz različitih povijesnih perioda, ipak dominiraju oni koji se odnose na problematiku devedesetih godina 20. stoljeća. Prvi rad odnosi se na vrijeme Osmanskog carstva u kojem nam Sedad Bešlija približava vojno-muzički život kod Osmanlija, s posebnim osvrtom na zastupljenost mehtera i mehterhane na području Bosne od prvih pisanih tragova pa do ukidanja ove institucije u okviru osmanske vojne organizacije 1826. godine.

Odlaskom Osmanskog carstva s bosanskohercegovačkog prostora otvorilo je vrata Austro-Ugarskoj monarhiji, a kako je teklo školovanje, stipendiranje i potpora srednjoškolcima i studentima od 1878. do kraja 20. stoljeća upoznaje nas Aida Ličina. Oskudica i siromaštvo bilo je najčešća odrednica života na jugoslavenskim prostorima. O tome kako se živjelo poslije Drugog svjetskog rata starije generacije podsjeća na vrijeme “tačkica’’, a mlađima objašnjava Ivana Dobrivojević na primjerima dirigirane distribucije hrane i robe lošeg kvaliteta na koje se moralo čekati više sati, a nekada i cijelu noć. Ostala dva rada bave se devedesetim godinama. Admir Mulaosmanović analizira bosanskohercegovačku dramu praveći presjek političkog djelovanja Fikreta Abdića i njegovog odnosa prema vodećim ličnostima domaće i međunarodne političke scene u vremenu između 1992. i 1994. godine, a Merisa Karović piše o potresnim događajima opsade Sarajeva na primjeru sarajevskog naselja Dobrinja. Na utemeljen način autorica donosi dokumentirane podatke o stradanjima civilnog stanovništva u različitim životnim situacijama.

Nakon ovih kratkih uputa o sadržaju časopisa pozivamo vas na suradnju u istraživanju tragova prošlosti, njihovom prezentiranju i učenju o nama i drugima.

Redakcija

Sadržaj novog broja časopisa Historijska traganja



Poziv za prijave za konferenciju pod nazivom "100 godina od početka Prvog svjetskog rata" (17. IX 2012)




Intervju dr. Hane Younis (15. XII 2012)


Dr. Hana Younis, saradnica Instituta za istoriju, u intervju za list Novo vrijeme, govori o Palestini i Bosni i Hercegovini, svom naučnom radu, sarajevskoj trgovačkoj eliti sredinom 19. stoljeća, položaju žene i slično.

Intervju za list Novo vrijeme