2010. godina



Sjednica Naučnog vijeća Instituta za istoriju Sarajevo (2. II 2010)


Naučno vijeće Instituta za istoriju održalo je 2. februara 2010. sjednicu na kojoj je usvojilo Izvještaj o radu Instituta u 2009. i Plan rada Instituta u 2010. godini. Radi pojačavanja odgovornosti prema projektnim zadacima u Institutu, Vijeće je donijelo odluku da se projekti za čiju su realizaciju rokovi u više navrata već produžavani imaju završiti do 30. juna 2010. godine. Do toga datuma saradnici, čiji projekti se tada završavaju, trebaju Naučnom vijeću predložiti nove naučne projekte. U skladu sa uobičajenom procedurom Vijeće će IZVJEŠTAJ O RADU INSTITUTA ZA ISTORIJU U SARAJEVU U 2009. GODINI i PLAN RADA INSTITUTA ZA ISTORIJU U SARAJEVU ZA 2010. GODINU proslijediti na usvajanje Upravnom odboru.

Vijeće je donijelo i odluku o pokretanju inicijative za izbor u više zvanje saradnika Instituta koji ispunjavaju uslove, te predložile kandidate za Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva.



Posjeta Dr. Wolfganga Höpkena Institutu za istoriju Sarajevo
(3. II 2010)


Dr. Wolfgang Höpken, profesor na Odjeljenju za istočnu i jugoistočnoevropsku historiju Univerziteta u Leipzigu posjetio je 3. februara 2010. Institut za istoriju u Sarajevu. Sa direktorom Instituta dr. Husnijom Kamberovićem i dr. Verom Katz razgovarao je o budućoj saradnji i o mogućnostima zasnivanja zajedničkih naučnih projekata. U razgovoru su iznesene ideje o nekoliko tema iz historije jugoistočne Evrope, oko čijeg istraživanja bi se mogli okupiti historičari iz Njemačke, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Dogovoreno je da se kontakti nastave i preciznije definiraju teme za saradnju.

  • Posjeta Dr. Wolfganga Höpkena Institutu za istoriju Sarajevo


Usvojeni Izvjestaj o radu za 2009. godinu i Plan rada za 2010. godinu Instituta za istoriju Sarajevo (10. III 2010)


Nadzorni odbor Instituta za istoriju u Sarajevu je na sjednici odrzanoj 10. marta 2010. godine prihvatio Izvjestaj o radu Instituta za istoriju u 2009. godini i Plan rada za 2010. godinu. Takodjer je usvojen Izvještaj o finansijskom poslovanju Instituta za istoriju u 2009. godini. Prije toga je i Upravni odbor Instituta na sjednici održanoj 25. februara 2010. usvojio iste dokumente.



Sjednica Naučnog vijeća Instituta za istoriju Sarajevo
(18. III 2010)


Naučno vijeće Instituta za istoriju je održalo sjednicu 18. marta i donijelo odluku o prihvatanju projekta Sedada Bešlije pod naslovom Mjere i metode za stabilizaciju osmanske vlasti u Bosni do kraja 16. stoljeća, te pokrenulo inicijativu za izbor-reizbor saradnika kojima ističe mandat.

Vijeće je također odlučilo da se 21. maja 2010. organizira naučni skup o temi Pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću.

Vijeće je dalo saglasnost direktoru Instituta za potpisivanje sporazuma o saradnji Instituta za istoriju u Sarajevu i Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda, te primilo k znanju recenziju rukopisa dr Salmedina Mesihovića, koji će biti objavljen u izdanjima Instituta za istoriju.



Novi broj časopisa Historijska traganja


Riječ Redakcije

Cijenjeni čitatelji!

Sa velikim zadovoljstvom vam predstavljamo četvrti broj časopisa Historijska traganja za 2009. godinu. U ovom broju objavljujemo pet zanimljivih radova raspoređenih u dvije rubrike: Članci i Predavanja sa tribine Instituta za istoriju u Sarajevu.

Prema hronološkom rasporedu članaka, prvi govori o Germanikovoj ofanzivi na ustanička uporišta Splonum, Retinum i Seretion, koja je završila u ljeto 9. godine nove ere pod komandom Tiberija i potpunim uništenjem posljednjih ustaničkih uporišta. Sljedeći rad nas detaljno upoznaje sa porodičnim, ekonomskim i društvenim životom porodice Alibegović, analiziranim na osnovi prijepiske njenih članova sa poslovnim prijateljima, iz koje se može spoznati proces tranformacije dijela zemljoposjedničkih begovskih familija u građanske trgovačke porodice na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bosanskohercegovačko društvo kontinuirano je doživljavalo društveno-političke lomove, a jedan od njih bio je i 1945. godine, što tematizira rad o odnosu Komunističke partije Jugoslavije prema religiji s akcentom na aktivnostima prema tom pitanju unutar članstva u intervalu od 1945. do 1958. godine. Studija o modernoj historiji je posljednji rad u rubrici Članci, u kojem se analizira historiografija u Bosni i Hercegovini 1960-ih godina u smislu rasprave smještene između znanosti i politike.

Zahvaljujući Tribini Instituta za istoriju u Sarajevu Dijalog s prošlošću u ovoj rubrici prezentiramo rad o učešću žena u oružanom otporu u Jugoslaviji 1941-1945. godine. Osim objavljenih izvora i literature na ovu temu članak donosi i zanimljiva svjedočenja učesnica u partizanskim jedinicama.

Pri put u ovom časopisu pojavljuje se rubrika In memoriam posvećena akademiku dr. Enveru Redžiću (1915-2009), uglednom revolucionaru, društveno-političkom i kulturnom radniku, naučniku, historičaru, direktoru Instituta za istoriju u Sarajevu i akademiku.

Nakon ovih kratkih crtica o sadržaju časopisa pozivamo vas na saradnju u istraživanju tragova prošlosti, njihovom prezentiranju i učenju o nama i drugima.

Redakcija



Poziv profesorima historije i diplomiranim ekonomistima
(IV 2010)


Na temelju Ugovora što ga je Institut za istoriju u Sarajevu potpisao sa Službom za zapošljavanje Kantona Sarajevo, prema kojemu će Služba finansirati dva pripravnika sa svoje evidencije nezaposlenih, u trajanju od 12 mjeseci, direktor Instituta za istoriju poziva:

  1. Profesore historije, koji nemaju radno iskustvo, a imaju prosjek ocjena tokom studija veći od 8,00 i
  2. Diplomirane ekonomiste, koji nemaju radno iskustvo

da podnesu prijave radi angažiranja u Institutu za istoriju:

  1. Profesor historije na poslovima sručnog saradnika na projektu Historijski leksikon Bosne i Hercegovine, u trajanju od 12 mjeseci;
  2. Diplomirani ekonomista na poslovima u računovodstvu Instituta, u trajanju od 12 mjeseci.

Prijave se mogu podnositi do 21. aprila 2010, a odabir kandidata i zaključenje ugovora o radu u trajanju od 12 mjeseci će se obaviti nakon razgovora sa svim kandidatima koji ispunjavaju uvjete. Iznos mjesečne naknade određen je Ugovorom između Instituta i Službe za zapošljavanje.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Sekretarijatu Instituta.



Poziv na promociju knjige "Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača" (24. IV 2010)


INSTITUT ZA ISTORIJU SARAJEVO

POZIVA VAS DA PRISUSTVUJETE PROMOCIJI KNJIGE ESADA KURTOVIĆA

''VELIKI VOJVODA BOSANSKI SANDALJ HRANIĆ KOSAČA''

PROMOCIJA ĆE BITI ODRŽANA U OKVIRU XXII MEĐUNARODNOG SARAJEVSKOG SAJMA KNJIGE I UČILA

SARAJEVO, CENTAR ‘’SKENDERIJA’’ – DVORANA ‘’MIRZA DELIBAŠIĆ’’

Subota, 24. april 2010. u 17:00h



Promocija knjige Esada Kurtovića ''Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača''


U okviru XXII međunarodnog sajma knjiga i učila u Sarajevu je 24. aprila 2010. godine u Centru Skenderija promovirana knjiga Esada Kurtovića Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača. Promotori knjige bili su dr. Husnija Kamberović, direktor Instituta za istoriju i mr. Emir O. Filipović, viši asistent na Filozofskom fakultetu. Pored promotora, prisutnoj publici se na kraju promocije obratio i autor knjige, dr. Esad Kurtović.

Direktor Instituta za istoriju, dr. Husnija Kamberović je u svom obraćanju naglasio kako se radi o promociji knjige autora čiji je rad prepoznatljiv u širem regionu te kako se Institut za istoriju odlučio za objavljivanje ove knjige koliko zbog aktuelnosti teme toliko i zbog nastojanja da se u Ediciji Historijske monografije Instituta za istoriju nađe djelo koje se ističe po svome naročitom kvalitetu.

Na tragu ovih nastojanja govorio je i Emir O. Filipović koji je posebno ukazao na autorov pristup prema problematici ističući kako ''...proučavanje srednjovjekovne prošlosti kroz prizmu pojedinih ličnosti nije posve nepoznat koncept ni u stranoj, ni u domaćoj historiografiji. Još od samih početaka kritičkog promatranja bosanske historije uočeno je da su životi i djela važnijih osoba relativno dobro dokumentirani, da biografski pristup nudi mogućnost za svestranije sagledavanje širih političkih i društvenih zbivanja u bosanskoj državi srednjeg vijeka te da se na taj način pojedini događaji mogu rasvijetliti iz različitih perspektiva, tj. iz ugla njihovih glavnih aktera. Upravo su se iz ovih razloga brojni historičari opredjeljivali za monografske obrade istaknutijih pojedinaca, vladara ili velikaša, što je rezultiralo kvalitetnim djelima i radovima iz pera Jovana Radonića o vojvodi Sandalju Hraniću i knezu Pavlu Radinoviću, Ferde Šišića o vojvodi Hrvoju Vukčiću, Sime Ćirkovića o hercegu Stjepanu Vukčiću, Pave Živkovića o kralju Tvrtku II Tvrtkoviću, a ovim imenima i djelima potrebno bi bilo pridružiti još i poduži spisak kraćih radova koji su tretirali manje poznate likove bosanskog srednjovjekovlja.

Provjerenom metodologijom i utabanim stazama navedenih autora kretao se i Esad Kurtović u svojoj analizi života i djela vojvode Sandalja Hranića. U tom pogledu je bitno napomenuti da su dostupni izvorni podaci o Sandalju obilniji u odnosu na njegove suvremenike, prije svega zbog neposrednog susjedstva sa Dubrovnikom, ali i zbog relativno značajne uloge koju je imao u kompleksnim političkim prilikama bosanske historije u 15. stoljeću kada su se u čestim otvorenim sukobima različite feudalne hijerarhije grčevito borile za ostvarenje prevlasti nad srednjovjekovnom Bosnom. To je rezultiralo činjenicom da je sačuvano više Sandaljevih isprava, i uopće dokumenata o njemu, nego o svim bosanskim vladarima zajedno. Stoga je bilo neophodno istražiti i iskoristit izvornu građu ‘izvan uobičajenih standarda’, te među hiljadama informacija nejednake kvalitete pokušati iznaći one relevantne i iz njih izvući maksimum. Ovaj zadatak bio je dodatno usložnjen potrebom da se obuhvati i istraživanje političkih, ekonomskih i društvenih prilika u bosanskoj državi Sandaljevog vremena, s ciljem da se tema uklopi u širi kontekst zbivanja’’.

Kao zaključni dio na ovoj promociji, istaknuti su postignuti rezultati koje je autor Esad Kurtović u svome radu ponudio stručnoj i široj javnosti. Filipović je naglasio kako su ‘’…autorovi zaključci utemeljeni na provjerenim činjenicama i bogatoj količini neobjavljene i neiskorištene građe koju je ugradio u svoju knjigu. Kao što je slučaj sa svakim kvalitetnim znanstvenim djelom, metodološka prezentacija postavljenih, riješenih i definiranih pitanja nudi okvire, upute i smjernice za buduća istraživanja‘’.

Na kraju promocije, autor Esad Kurtović je iskazao veliku zahvalnost izdavaču na ukazanom povjerenju i susretljivosti iskazanoj objavljivanjem knjige.

Sarajevo, 25. april 2010.

  • Konferencija 'Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću'
  • Konferencija 'Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću'


Poziv na konferenciju "Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću" (21. V 2010)


INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU

Pozivamo Vas da prisustvujete konferenciji

USTAVNO-PRAVNI I POLITIČKI POLOŽAJ BOSNE I HERCEGOVINE U 20. STOLJEĆU

Mjesto održavanja konferencije: Kula Husein-kapetana Gradaščevića, Gradačac

Petak, 21. maja 2010.

PROGRAM

09:30 - 09:45

Otvaranje konferencije

Husnija Kamberović (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Razlozi održavanja konferencije

09:45 - 10:15

Mustafa Imamović (Pravni fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Mjesto Zamaljskog Štatuta u ustavnoj historiji Bosne i Hercegovine

10:15 - 10:30

Stjepan Matković (Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska) - Hrvatski pogledi na uvođenje Bosanskohercegovačkog sabora

10:30 - 10:45

Josip Vrbošič (Pravni fakultet, Osijek, Hrvatska) - Tretman aneksionog i ustavnog statusa Bosne i Hercegovine u slavonskim medijima

10:45 - 11:00

Amir Duranović (Filozofski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Historijska 1910. Pogled u sarajevsku štampu

11:00 - 11:15

Zoran Grijak (Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska) - O početcima djelovanja i političkom profiliranju Hrvatske narodne zajednice i Hrvatske katoličke udruge u parlementarnim uvjetima

11:15 - 11:30

Enes Omerović (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Kaznenopravna zaštita države na tluBosne i Hercegovine od stvaranja Kraljevstva SHS do donošenja Vidovdanskog ustava

11:30 - 11:45

Seka Brkljača (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Paradoksi provedbe Vidovdanskog ustava iz 1921. godine u Bosni i Hercegovini

11:45 - 12:15

Pauza

12:15 - 12:30

Sonja Dujmović (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Bosna i Hercegovina u retorici Težačke stranke

12:30 - 12:45

Muhidin Pelesić (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Lokalni nacionalizmi u poduhvatima poništavanja historijske stvarnosti Bosne i Hercegovine 1939-1945

12:45 - 13:00

Vera Katz (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Bosna i Hercegovina između Ustava 1946. i 1963. godine

13:00 - 13:15

Adnan Velagić (Fakultet humanističkih nauka, Mostar, Bosna i Hercegovina) - Administrativne i političke promjene u Hercegovini od kraja Drugog svjetskog rata do 1966. godine

13:15 - 13:30

Husnija Kamberović (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Bosna i Hercegovina i jugoslavenski federalizam (1963-1974)

13:30 - 13:45

Admir Mulaosmanović (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Zaokruživanje Bosne i Hercegovine kao političkog entiteta 1974-1987

13:45 - 14:00

Ivo Lučić (Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska) - Bosna i Hercegovina u državnim i nacionalnim koncepcijama

14:00 - 14:15

Sabina Veladžić (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - Destabilizacija Bosne i Hercegovine krajem 1980-ih godina 20. stoljeća

14:15 - 14:30

Edin Omerčić (Institut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) - ''Alternativna'' politička scena u BiH. (Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu, Pretparlament Jugoslavije, Forum za etničke odnose)

14:30 - 14:45

Edin Mutapčić (Pravni fakultet, Tuzla, Bosna i Hercegovina) - Ustavno-pravni aspeekt tranzicije vlasništva u Bosni i Hercegovini 1910-2010. godine

14:45 - 15:00

Zlatan Begić (Pravni fakultet u Tuzli) - Institucije vlasti u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine

15:00 - 16:00

Diskusija

Zatvaranje konferencije



Konferencija "Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću" (21. V 2010)


Gradačac: Kula Husein-kapetana Gradaščevića, 21. maj 2010.

U organizaciji Instituta za istoriju iz Sarajeva, a povodom 100 godina od donošenja Zemaljskog Štatuta za Bosnu i Hercegovinu, u Gradačcu je organizirana naučna konferencija o ustavno-pravnom položaju Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću. Namjera organizatora bila je da na jednom mjestu okupi historičare i pravne historičare kako bi se adekvatnom naučnom debatom obilježio ovaj značajan jubilej. Stoga je glavni cilj ove konferencije bio da se, bez upadanja u zamku aktuelnih političkih debata o ustavno-pravnom položaju i reforme ustava u Bosni i Hercegovini, razgovara o bosanskohercegovačkim ustavnim iskustvima proteklog stoljeća. To, dakako, ne znači da podneseni referati nemaju za cilj da sa stanovišta historijske pouke aktuelnim ustavnim debatama doprinesu konstruktivnim prijedlozima i korisnim idejama.

Sagledavanjem cjelokupnog rada Konferencije moguće je zaključiti kako su referenti svojim izlaganjima, različitim po karakteru i pistupu, omogućili da se ustavno-pravna problematika i politički položaj Bosne i Hercegovine sagleda kroz prizmu novijih istraživanja i različitih diskursa. Rad Konferencije obilježen je referatima koji su se kretali u hronološko-tematskom okviru između definiranja položaja Zemaljskog štatuta za Bosnu i Hercegovinu u pravnoj historiji Bosne i Hercegovine, s jedne, i institucija vlasti na državnoj razini prema aktuelnim ustavnim rješenjima, s druge strane. Između navedenih graničnika bilo je riječi o medijskom prikazivanju aneksione i ustavne problematike, kaznenopravnoj zaštiti države, paradoksalnim ustavnim rješenjima, djelatnostima pojedinih političkih stranaka, položaju Bosne i Hercegovine prema pojedinim ustavnim rješenjima iz druge polovine 20. stoljeća, odnosu BiH prema jačanju jugoslavenske federacije, kretanjima pred kraj trajanja Jugoslavije te dešavanjima koja su obilježila njenu disoluciju. Umjesto preranog zaključka, prikladnije je iznijeti stav kako će planirani zbornik radova sa ove Konferencije svakako biti veliko zadovoljstvo za čitaoce budući da je organizacija ove Konferencije sa stanovišta opravdanosti ispunila svoj cilj jer je ukazala na širinu prostora za nove teme i nova istraživanja.

  • Konferencija 'Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću'
  • Konferencija 'Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću'
  • Konferencija 'Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću'
  • Konferencija 'Ustavno-pravni i politički položaj Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću'


Održana promocija knjige
Mustafa Imamović-45 godina naučnog i publicističkog rada
(21. V 2010)


U organizaciji Instituta za istoriju iz Sarajeva i BZK Preporod iz Gradačca, 21. maja 2010. godine u prostorijama Preporoda održana je promocija zbornika radova ‘’Mustafa Imamović – 45 godina naučnog i publicističkog rada’’. Promotori dr. Husnija Kamberović i dr. Edin Mutapčić te dr. Josip Vrbošić govorili su o zborniku radova te naučnom i društvenom angažmanu prof. dr. Mustafe Imamovića u dugogodišnjem radu, a prisutnima se na kraju obratio i Mustafa Imamović zahvalivši se svima koji su doprinijeli organizaciji skupa i objavljivanju zbornika.

Izvor: www.gradacac-x.com

  • Održana promocija knjige Mustafa Imamović-45 godina naučnog i publicističkog rada
  • Održana promocija knjige Mustafa Imamović-45 godina naučnog i publicističkog rada
  • Održana promocija knjige Mustafa Imamović-45 godina naučnog i publicističkog rada
  • Održana promocija knjige Mustafa Imamović-45 godina naučnog i publicističkog rada


Posjeta njemačkih studenata Institutu za istoriju (25. V 2010)


Grupa njemačkih studenata historije iz Regensburga posjetila je 25. maja 2010. Institutu za istoriju u Sarajevu. Sa studentima su bili i profesori Filozofskog fakulteta u Regensburgu prof. dr. Ulf Brunnbauer i dr. Heike Karge.

U razgovoru sa direktorom Instituta dr. Husnijom Kamberovićem i dr. Verom Katz studenti su se interesirali o historiji Bosne i Hercegovine, posebno o sjećanjima na Drugi svjetski rat i rat od 1992. do 1995. godine. Bilo je govora o nastavi historije u školama, ulozi koju historija može imati u građenju povjerenja i pomirenja u Bosni i Hercegovini, te mogućnostima saradnje historičara iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine.

Posjeta Institutu dio je studentske eksurzije po Bosni i Hercegovini. Osim Sarajeva, studenti su već posjetili Banju Luku, a posjetit će još Mostar i Srebrenicu.

  • Posjeta njemačkih studenata Institutu za istoriju'
  • Posjeta njemačkih studenata Institutu za istoriju'


Konferencija "Rethinking Late Socialism" (25. VI 2010)


Rethinking Late Socialism
Socio-Cultural Change and Political Legitimacy in Eastern Europe since the 1960s

Conference at the Institute of History, Sarajevo, 23-25 June 2010

Organisers:

Institute of History, Sarajevo

Research Group ‘Socialist Dictatorship as a World of Meaning’ of the Centre for Contemporary History,
Potsdam and the Institute of Contemporary History, Prague

  • Konferencija 'Rethinking Late Socialism'

Programme

Wednesday, June 23rd

Arrival, Registration

Thursday, June 24th

Venue: Faculty of Political Sciences Sarajevo; Fakultet Polititičkih Nauka Sarajevo, Skenderija 72

9.15-9.30: Welcome and Introduction:

  • Husnija Kamberović (Sarajevo)
  • Martin Sabrow (Potsdam)
  • Pavel Kolář (Potsdam/Prague)

9.30-11.00: Panel 1

  • Chair: Pavel Kolář (Potsdam/Prague)
  • Keynote Lecture: Ulf Brunnbauer (Regensburg): Rethinking Late Socialism
  • Comments: Michal Kopeček (Prague), Jonathan Larson (Iowa/Prague)

11.00-11.15: Coffee Break

11.15-13.00: Panel 2

  • Chair: Vera Katz (Sarajevo)
  • Annina Gagyiova (Prague): Consumerism Culture in Hungary since the late 1960s
  • Igor Duda (Pula): Yugoslav Socialist Ideology and the Everyday Consumer Practice
  • 13.00-14.45: Lunch

    14.45-16.30: Panel 3

    • Chair: Philipp Ther (Florence)
    • Nina Vodopivec (Ljubljana): Why Social Memories and Not Post-Socialist Nostalgia? The Case of Textile Workers
    • Barbara Klich-Kluczewska (Cracow): Everyday Life and Social Identities in the Late People’s Poland: The Case of Cracow
    • Amir Duranović (Sarajevo): Islamic Religious Community after 1968: A New Beginning

    16.30-16.45: Coffee Break

    16.45-18.30: Panel 4

    • Chair: Jan C. Behrends (Berlin)
    • Zarko Trajanovski (Skopje): Lustration Process in the Republic of Macedonia: Re-imagining of the Late Socialism
    • Agnes Kuciel (Prague): Communist Representations of Gender Order in the Late People’s Poland
    • Tanja Petrović (Ljubljana): Workers in Socialist Yugoslavia as Subjects of Ideology and Politics

    Friday, June 25th

    9.15-11.00: Panel 5

    • Chair: Muriel Blaive (Vienna)
    • Radina Vučetić (Belgrade): “Americanization” of Yugoslav everyday life in the 1960s
    • Larisa Kurtović (Berkeley/Sarajevo): After normal and absurd: Djed Mraz, Vučko and the struggle for national futures in postwar/postsocialist Bosnia-Herzegovina
    • Árpád von Klimó (Pittsburgh): Pop Culture and Legitimacy in State Socialism

    11.00-11.15: Coffee Break

    11.15.-13.00: Panel 6

    • Chair: Ulf Brunnbauer (Regensburg)
    • Celia Donert (Potsdam): Defeated Universalism: Human Rights of Women in Late Socialist Czechoslovakia
    • Iva Lučić (Uppsala): The Pluralism of Nationalisms. Census Policy in Socialist Yugoslavia 1970-71
    • Sofiya Zahova (Sofia): Nostalgia for the Last Decades of Tito's Yugoslavia in Narratives and Memories of Different Ethnic Groups and Nationalities in Montenegro

    13.00-14.45: Lunch

    14.45-16.30: Panel 7

    • Chair: Martin Sabrow (Potsdam)
    • Peter Ápor (Budapest): Radical Social Criticism to Late Socialist Governance after 1968
    • Albrecht Wiesener (Potsdam): Lost in Utopia? Socialist Spaces and the Decline of Communist Power in East-Central Europe
    • Michal Pullmann (Prague): Expert Culture and Late Socialist Utopia: Soviet Union and Czechoslovakia in the 1980s

    16.30-16.45: Coffee Break

    16.45-18.30 Round Table: Late Socialism and Beyond

    • Chair: Claudia Kraft (Erfurt)
    • Thomas Lindenberger (Vienna), Michal Kopeček (Prague), Călin Morar-Vulcu (Cluj-Napoca), Igor Duda (Pula)

    Institut za istoriju Sarajevo



    Sjednica Naučnog vijeća Instituta za istoriju Sarajevo
    (21. juni 2010.)


    Naučno vijeće Instituta za istoriju je 21. juna 2010. održalo održalo sjednicu na kojoj je raspravljano o realizaciji projektnih zadataka u prvom polugodištu 2010. godine. Prihvaćena je informacija o održanom skupu u Gradačcu o političkom i pravnom položaju Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću, te informacija o realizaciji izdavačke djelatnosti.

    Vijeće je zaključilo da se projektni zadaci trabaju završavati u skladu sa usvojenim Planom rada Instituta, te traži od svih naučnih saradnika da svoje naučne projekte kandidiraju na javnim konkursima radi dobijanja potrebnih finansijskih sredstava za arhivska istraživanja i objavljivanje rukopisa. Osim toga, Vijeće je zadužilo direktora Instituta da ponovo uputi zahtjev nadležnom ministarstvu za obezbjeđenje dodatnih finansijskih sredstava za arhivska istraživanja izvan Sarajeva, te pokrenulo inicijaticu za izmjenu Pravila Instituta, s obzirom na novi način finansiranja naučnih projekata u Bosni i Hercegovini.

    Vijeće je usvojilo i Izvještaje Komisija o izborima saradnika u viša stručna i naučna zvanja. Usvojen je Izvještaj o izboru mr. Admira Mulaosmanovića u zvanje viši stručni saradnik, te Izvještaj Komisije o reizboru mr. Sonje Dujmović u zvanje viši stručni saradnik. Vijeće je prihvatilo i Izvještaj Komisije o izboru dr Senije Milišić u zvanje viši naučni saradnik, i dr. Husnije Kamberovića u zvanje naučni savjetnik. Ova dva posljednja izvještaja će se dostaviti Senatu Univerziteta na dalji postupak.

    Vijeće je usvojilo i novi naučne projekte, i to: dr. Husnija Kamberović: „Hrvatsko proljeće“ u Bosni i Hercegovini (1967.-1972.); dr Safet Bandžović: Bošnjački muhadžiri u Osmanskom carstvu (1878.-1912.), i mr. Seka Brkljača: Zanatstvo u Bosni i Hercegovini (1918.-1941.).

    Vijeće je imenovalo i nove redakcije časopisa Prilozi i Historijska traganja.



    Naučna tribina Dijalog sa povješću
    - gost dr. Latinka Perović (30. IX 2010)


    Dijalog sa poviješću

    Institut za istoriju Sarajevo

    Naučna tribina

    Naučna tribina Instituta za istoriju u Sarajevu Dijalog sa poviješću organizirat će u četvrtak, 30. septembra 2010. godine sa početkom u 12:00 sati u Amfiteatru Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Ul. Bistrik 7) predavanje na temu:

    ELITE I DRUŠTVENE IDEJE U SRBIJI
    PRESJEK KROZ HISTORIOGRAFIJU POSLJEDNJE
    ČETVRTINE XX STOLJEĆA

    Predavanje će održati dr. LATINKA PEROVIĆ iz Beograda

    Tim povodom Institut za istoriju ima čast pozvati Vas da prisustvujete i uzmete aktivno učešće u naučnom dijalogu.



    Izvještaj sa naučne tribine Dijalog sa povješću
    - gost dr. Latinka Perović (X 2010)


    Elite i društvene ideje u Srbiji
    – Presjek kroz historiografiju posljednje četvrtine XX stoljeća

    U okviru Naučne tribine Instituta za istoriju Dijalog sa poviješću, u Sarajevu je 30. septembra 2010. godine u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) predavanje održala poznata srbijanska historičarka dr. Latinka Perović, koja je, među svim srpskim historičarima, uložila najviše truda u proučavanje društvenih procesa u Srbiji tokom 19. i 20. stoljeća.

    Referat predstavljen na ovoj Tribini imao je za cilj da pokaže stepen razvijenosti srpske historiografije kao i ulogu koju je historiografija imala u kreiranju širih društveno-političkih odnosa u Srbiji koncem proteklog stoljeća. U uvodnom dijelu svoga izlaganja, Latinka Perović je napravila kratki presjek srpske historije proteklih dvije stotine godina ukazujući na činjenicu da je u tom periodu vođeno ukupno 10 ratova. Istovremeno, srpsko društvo je ocijenjeno kao siromašno i slabo razvijeno te društvo koje je u istom vremenskom okviru doživjelo 11 promjena ustava i više državno-pravnih okvira. Iz navedenih podataka je zaključeno kako je temeljno pitanje srpske historije bilo usmjereno prema modelu i veličini države.

    Latinka Perović je nadalje u svome predavanju ukazala na najznačajnije pravce ili struje u historiografiji kao i na zastupljene autore i njihova djela. Poseban dio bilo je slikovito prikazivanje stanja srpske elite od njenog nastanka i razvoja do raslojavanja uvjetovanog razvojem društveno-političkih odnosa. Uporedo sa prikazivanjem stanja u srpskoj eliti/elitama predstavljene su i najznačajnije društvene ideje koje baštini srpsko društvo (liberalna, socijalistička i radikalna). Po okončanju ovog veoma inspirativnog predavanja uslijedila je diskusija čiji je ton bio uvjetovan diskursom samoga predavanja.

    Ovom Tribinom Institut za istoriju je ponovo pokazao spremnost za ostvarenje saradnje sa historičarima iz regiona koji se bave historijom isključivo kao naukom.

    • Naučna tribina Dijalog sa poviješću - Elite i društvene ideje u Srbiji – Presjek kroz historiografiju posljednje četvrtine XX stoljeća
    • Naučna tribina Dijalog sa poviješću - Elite i društvene ideje u Srbiji – Presjek kroz historiografiju posljednje četvrtine XX stoljeća
    • Naučna tribina Dijalog sa poviješću - Elite i društvene ideje u Srbiji – Presjek kroz historiografiju posljednje četvrtine XX stoljeća
    • Naučna tribina Dijalog sa poviješću - Elite i društvene ideje u Srbiji – Presjek kroz historiografiju posljednje četvrtine XX stoljeća


    Odbrana magistarskog rada Dženite Sarač


    U Sarajevu je 10. novembra 2010. godine magistarski rad odbranila Dženita Sarač, stručni saradnik za modernu historiju u Institutu za istoriju. Magistarski rad pod naslovom Odnos vjerskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka od 1980. do 1990. godine odbranjen je pred Komisijom imenovanom od Nastavno-naučnog vijeća Filozofskog fakulteta u sastavu:

    • 1. doc. dr. Edin Radušić, predsjednik,
    • 2. prof. dr. Husnija Kamberović, mentor i član
    • 3. prof. dr. Zijad Šehić, član

    U zaključnom dijelu Izvještaja o ocjeni magistarskog rada ocijenjeno je kako se u ''svojoj magistarskoj radnji Dženita Sarač bavi (se) izuzetno kompleksnom i izazovnom temom koja nije na ovakav način promatrana u bosanskohercegovačkoj historiografiji. U ovom radu kandidatkinja je pokazala kako se odvijao proces polaganog identificiranja vjerskog i nacionalnog u identitetu Bošnjaka u vremenu od smrti Josipa Broza Tita 1980. do otvaranja višestranačkog sistema i ulogu koju je u tome imala Islamska zajednica. Dokazala je da višedecenijski proces sekularizacije društva nije dao očekivane rezultate, pa se tokom 1980-ih odvijao proces „vraćanja religiji“ i sve snažnijeg prisustva vjere u javnom diskursu''.

    Činom odbrane magistarskog rada Dženita Sarač je stekla pravo na akademsku titulu magistra historijskih nauka.

    • Odbrana magistarskog rada Dženite Sarač
    • Odbrana magistarskog rada Dženite Sarač
    • Odbrana magistarskog rada Dženite Sarač


    Naučni skup "Istraživanje lokalne historije u Bosni i Hercegovini" (10 XII 2010)




    Dani Instituta za istoriju u Sarajevu (XII 2010)