2009. godina



Međunarodna konferencija

IDENTITET BOSNE I HERCEGOVINE KROZ HISTORIJU


Vrijeme održavanja konferencije: Kraj septembra 2009.

Konferencija će trajati tri radna dana

Mjesto održavanja konferencije: Sarajevo

Broj učesnika: 60

Danas se u Evropi i svijetu jako puno raspravlja o problemu identiteta, što je posebno primjetno kod evropskih zemalja koje se pred ulaskom u Evropsku uniju suočavaju sa potrebom definiranja novoga identiteta. U vezi s tim važno je na jednoj konferenciji diskutirati o problemima identiteta Bosne i Hercegovine kroz historiju. Jer, «misliti i graditi novu Evropu znači graditi novu koncepciju identiteta za svaku zemlju i za svaki region koji sačinjava Evropu». S obzirom da je Bosna i Hercegovina tokom svoje historije uvijek bila dio Evrope, te da svoju budućnosti vidi u evropskim integracijskim procesima, smatramo opravdanim napraviti konferenciju o historijskoj dimenziji raznih slojeva identiteta u našoj zemlji.

Pri tome polazimo od činjenice da je identitet nešto što se stalno gradi i što podliježe stalnim promjenama, te da je identitet Bosne i Hercegovine tokom historije bio veoma složen. U savremenoj historiji, ne samo Bosne i Hercegovine nego i Evrope, može se uočiti dominacija nacionalnog nad drugim slojevima identiteta. Mi mislimo da je uz istraživanje nacionalnih identiteta nužno istraživati i afirmirati pluralizam identiteta, odnosno tražiti novu formulu multikulturnog društva uvijek vodeći računa o socijalnim aspektima identiteta.

Na konferenciji kao glavni cilj postavljamo diskusije o šest pitanja o kojima ćemo raspravljati u posebnim panelima:

  • 1. Političko-teritorijalni identitet (kako se u političko-teritorijalnom smislu konstruirao identitet u Bosni i Hercegovini od najstarijih vremena do najnovijega doba. U središtu pažnje će biti pitanje regionalnih identiteta i odnos bosanskohercegovačkog, državnog, naspram regionalnim identitetima, počevši od predhistorije do najnovijih rasprava o teritorijalnom ustroju Bosne i Hercegovine; pitanje političko-teritorijalnog identiteta će se promatrati u kontekstu konstruiranju identiteta na Balkanu i suvremenih tendencija građenja regionalnih identiteta u Evropi, polazeći od stava kako je ideja regionalnih identiteta evropska ideja, sukladna ideji Evropa regiona).
  • 2. Religijski identitet (temeljno obilježje bosanskohercegovačke historije jeste religijski pluralizam, pa ćemo u okviru ovoga pitanja raspravljati o teološkim, socijalnim i pravno-političkim aspektima religijskog identiteta i utjecaja religije na konstruiranje ostalih slojeva identiteta, počevši od predhistorije, preko Crkve bosanske, prihvatanja islama do najnovijih kretanja u sferi religijskih identiteta u postsocijalističkom društvu).
  • 3. Nacionalni identitet (kako se grade nacionalni identiteti u Bosni i Hercegovini i kakva je uloga tradicije u konstruiranju nacionalnih identiteta, odnosno koliko je manipulacija tradicijom i izmišljanje tradicije utjecalo na građenje nacionalnih identiteta; kakav je odnos nacionalnih i regionalnih identiteta i kolika je uloga elita i običnih ljudi u građenju i afirmiranju nacionalnih identiteta; kakav je odnos nacionalnih i nadnacionalnih identiteta u pojedinim historijskim razdobljima; da li je dominirajuća pozicija nacionalnih identiteta koncem 20. stoljeća bila samo odraz krize identiteta?)
  • 4. Socijalni identitet (kako se razvijalo društvo u Bosni i Hercegovini od prehistorije do tranzicijskih procesa u postsocijalističkom razdoblju; klasni identiteti i njihova promjena tokom historije)
  • 5. Kulturni identitet (kakva je uloga kulture u građenju i afirmiranju pojedinih identiteta: jezik, književnost, arhitektura, kultura stanovanja; kako su kulturne manifestacije tokom historije utjecale na građenje identiteta u Bosni i Hercegovini?)
  • 6. Rodni identitet (položaj žena u historiji Bosne i Hercegovine ima posebnu važnost, počevši od prethistorije do najnovijih vremena: koliko je emancipacija žene u bosanskohercegovačkom društvu bila odraz modernizacije čitvog društva i kako se to tokom historije mijenjao položaj žene?)

Rezultati koje očekujemo: Pomjeranjem akcenta proučavanja sa isključivo nacionalnog na ostale dimanzije identiteta odbacit ćemo praksu reduciranja identiteta na etnicitet, te pluralizacijom identiteta omogućiti relaksiranje odnosa između pojedinih etničkih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Dinamika realizacije:

  • Informaciju o održavanju konferencije objaviti na internet stranici Instituta za historiju
  • Pozvati potencijalne sudionike da naslove svojih saopćenja sa kratkim obrazloženjem dostave Institutu najkasnije do 31.3.2008. godine
  • Do 15. aprila organizator će obavijestiti kandidate o prihvaćenim temama
  • Sudionici čije teme budu prihvaćene za konferenciju trebaju najkasnije do 1. septembra dostaviti organizatoru pisane referate ne duže od 20 kartica teksta, te skraćenu verziju (do 5 stranica) izlaganja na konferenciji
  • Koncem septembra održati konferenciju


Objavljen 37. broj časopisa Prilozi


Krajem 2008. godine objavljen je novi, 37. broj časopisa Prilozi. Prepoznatljiv po svojoj dosadašnjoj koncepciji, časopis je i za ovu priliku sačuvao istovjetnu strukturu. U redovnoj rubrici Članci i rasprave u ovom broju objavljen je članak Ibrahima Tepića koji govori o finansijskom položaju Bosne i Hercegovine u sastavu Osmanskog carstva od 50-ih do 70-ih godina XIX stoljeća u svjetlu ruske izvorne građe. Razlog za objavljivanje ovoga članka Redakcija je vidjela u činjenici da je ovaj rad, inače objavljen u Rusiji 1991. godine, ostao malo poznat naučnoj javnosti u Bosni i Hercegovini. Ostatak rubrike čine radovi Hatidže Čar – Drnda, Vojćeha Ščepanjskog, Sonje Dujmović, Adnana Jahića i Vere Katz. Članci navedenih autora bave se različitim tematskim i hronološkim okvirima. Iako su stavovi u nekim od ovih članaka ostali nedovoljno argumentirani ili su temeljeni na jednostranoj izvornoj građi, Redakcija je smatrala da će time dati priliku za otvaranje naučnog dijaloga.

U ovom broju, u rubrici Historijska građa, Esad Kurtović predstavlja nove izvorne podatke o Vidovom polju iz Državnog arhiva u Dubrovniku čime upotpunjuje naša dosadašnja saznanja o ovom mjestu i njegovoj historiji. Referatima koji su izneseni na skupu od 27-28. aprila 2007. godine u Sarajevu pod nazivom Austro-ugarska era u Bosni i Hercegovini (The Austro-Hungarian Era in Bosnia and Herzegovina) upotpunjena je rubrika Izlaganja sa naučnih skupova. Ostatak podnesenih referata će biti objavljen ili u posebnom zborniku ili u nekom od narednih brojeva Priloga.

Zajedno sa rubrikama Polemike i Prikazi kompletiran je ovaj broj časopisa. Posebnu rubriku u ovom broju čine sjećanja na dvojicu preminulih kolega sa Instituta za istoriju, Nedima Šarca i Rasima Hurema.



Objavljen 2. broj časopisa Historijska traganja


Sa zadovoljstvom vam predstavljamo drugi broj časopisa Historijska traganja za 2008. godinu. Potaknuti pohvalama za prvi broj, potrudili smo se i ovaj put za vas izdvojiti devet zanimljivih članaka izvornog naučnog i preglednog karaktera, i autorizirano predavanje održano na Tribini Instituta za istoriju u Sarajevu Dijalog s prošlošću. Prezentirani radovi uvršteni su u dvije rubrike: Članci i Predavanja sa Tribine.

Zahvaljujući historijskim traganjima, u ovom broju možete saznati o dijelu prepiske koju je Ivan Frano Jukić imao sa svojim znamenitim savremenicima o vizionarskom pogledu na Bosnu i Hercegovinu. S obzirom na multikonfesionalni sastav Bosne i Hercegovine, jedno od zanimljivih pitanja je i istraživanje o vjerskim preobraćenjima tokom 19. stoljeća, naročito kada su u pitanju pojedinačne sudbine ljudi iz različitih društvenih slojeva. Godina koja uvijek plijeni znanstvenu pozornost je revolucionarna 1848, a kako se reflektirala na Bosanski ejalet u vojnom pogledu, moći ćete saznati u ovom broju časopisa. Osim vjerske raznolikosti, bosanskohercegovačko stanovništvo odlikuje i višenacionalno obilježje. O samo jednom malom dijelu kulturnog djelovanja jednih od njih govori se u radu o Jevrejskom pjevačkom društvu Lira u Sarajevu. Stvaranje Kraljevine Jugoslavije bilo je okvir za promatranje Bosne i Hercegovine u novom državno-političkom sustavu, o stanju ličnih sloboda, odnosno o policijskom nadzoru nad podanicima govori se na plastičan način individualnih sudbina kako uglednijih, tako i „običnih ljudi“. S obzirom na potrebu pronalaženja najpovoljnijeg položaja u Kraljevini Jugoslaviji, u Bosni i Hercegovini postojale su mnoge ličnosti koji su djelovanjem u političkom životu ostavile značajnog traga u bosanskohercegovačkoj povijesti, a jedan od njih je i Mehmed Spaho, o kojem se ovdje govori, te se, između ostalog, problematizira pitanje njegove smrti. Povezanost vjerske i nacionalne problematike u bosanskohercegovačkoj historiji otvara mnoga pitanja, a položaj Islamske vjerske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji jedno je od značajnih i nezaobilaznih. Radom o privrednom i demografskom razvoju bihaćkog područja tokom dvadesetak godina poslije Drugog svjetskog rata završava se rubrika Članci.

Tokom prošlosti u bosanskohercegovačkoj historiji nastalo je dosta mitova i stereotipa. O jednom, dosta raširenom – da se narodi u Bosni i Hercegovini mrze stoljećima – govori članak u rubrici Predavanja sa Tribine.

Prema tome, devet znanstveno utemeljinih radova sadržaj je drugog broja časopisa Historijska traganja. Nakon ovih kratkih naznaka o sadržaju časopisa, pozivamo vas na saradnju u pronalasku tragova prošlosti, njihovom prezentiranju i učenju o nama i drugima.



Predstavljena nova izdanja Instituta za istoriju


U Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u petak, 19. februara 2009. predstavljena su nova izdanja Instituta za istoriju, i to Prilozi br. 37. i Historijska traganja br. 1 i br. 2.

Na predstavljanju su govorili prof. dr. Ibrahim Krabegović, mr. Seka Brkljača, dr. Vera Katz i dr. Husnija Kamberović.

Predstavljena nova izdanja Instituta za istoriju

Na predstavljanju su govorili:

Prof. dr. Ibrahim Karabegović

PROMOCIJA ČASOPISA ČASOPISA PRILOZI br. 37

Sa najnovijim brojem Priloga, na koji ću se ukratko osvrnuti, Institut je dosada uspio da izda ukupno 37 brojeva ovog naučnog časopisa iz oblasti historiografije. Rijetko je naći, bar u našoj sredini, primjer da se neki sličan časopis uspio održati toliko godina. Kako je poznato, prvi broj se pojavio davne 1965.godine. Malo duži prekid nastao je u tragičnim ratnim i poratnim godinama u kojima se našla Bosna i Hercegovina 90-ih godina dvadesetog stoljeća. Broj 37 predstavljamo u jubilarnoj godini – godini u kojoj Institut obilježava 50 godina svog postojanja i naučnog djelovanja.

U potpunosti se slažem sa Redakcijom koja smatra da tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati, pri čemu se misli na sadašnju koncepciju časopisa i njegovu strukturu.

Rubrika ČLANCI I RASPRAVE, od ukupno 320 stranica časopisa zauzima jednu trećinu obima ovoga broja. U ovoj rubrici objavljeno je ukupno šest udarnih odnosno nosećih radova, radova na osnovu kojih se, uglavnom, cijeni naučna vrijednost i naučni doprinos časopisa u izučavanju različite problematike koja se odnosi na historiju Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja.

O finansijskom položaju Bosne i Hercegovine u sastavu Osmanskog carstva od 50.-ih do 70.-ih godina 19. stoljeća u svjetlu ruskih izvora, naslov je članka Ibrahima Tepića. Na dvadesetak stranica autor nas upoznaje sa ekonomskom situacijom Bosne i Hercegovine i finansijskom krizom u Osmanskom carstvu polovinom 19. stoljeća, koja se osjetila u njegovom evropskom dijelu. Rad je pretežno zasnovan na ruskim arhivskim izvorima i rezultatima ruskih autora. Objavljen je 1991. godine u Moskvi na ruskom jeziku. Namjera da se izučavanje navedene problematike nastavi istraživanjem arhivske građe u bečkim arhivima nije realizovana zbog iznenadne smrti našeg kolege Ibrahima Tepića. Za prevod ovog članka sa ruskog na naš jezik zahvalnost dugujemo prof. Nazifu Kusturici.

U radu pod naslovom Integracija nekih Egipćana (Misirijum) u bosansko društvo, autorca Hatidža Čar-Drnda upoznaje nas s nekolicinom Egipćana koji su našli svoj novi dom u Bosni i Hercegovini u periodu nakon što je Egipat ušao u sastav Osmanskog carstva. Egipćani su se u Bosni uglavnom bavili trgovinom i zanatstvom, a o njihovom boravku u Sarajevu i drugim gradovima svjedoče prezimena Misirlić i Misira. Od poznatih ličnosti u radu se posebno pominje Misri Hadži Hasan efendi koji je u 18. stoljeću bio stanovnik Sarajeva i koji je dao sagraditi Medresu na lokalitetu Atmejdan i koji je bio poznat kao veliki dobrotvor. Bilo bi veoma korisno podržati autoricu da nastavi sa istraživanjem ovog segmenta naše istorije.

Autor sljedećeg rada u rubrici ČLANCI I RASPRAVE je Poljak Vojčeh Sćepanski. Naslov njegovog rada glasi: Lokalni albansko-srpski sukobi u razdoblju 1881.–1912. godine: pokušaj nove tipološke karakteristike. Kako se i iz naslova može naslutiti, u centru pažnje su mnogobrojni albansko-srpski sukobi u razdoblju od 1881. do Balkanskih ratova 1912. godine.

Godine od 1909. do 1911. kao i 1912. bile su posebno obilježene albansko-osmanskim i, kako autor kaže, albansko-južnoslovenskim sukobima. Do njihovog izbijanja dolazilo je prije svega u kosovskom i manastirskom vilajetu. Po mišljenju autora sukobi su se dešavali na ekonomskoj, vjerskoj i političkoj osnovi. Rad je utemeljen na bogatoj arhivskoj građi i konzularnim izvještajima. Međutim u korištenju literature ispoljena je izvjesna jednostranost. Uočljivo je, naprimjer, da autor nije koristio istoriju Albanaca od engleskog historičara Malkolma.

Saradnica Instituta za istoriju u Sarajevu Sonja Dujmović, u svom radu pod naslovom Prilog pitanju centralizma – učešće Srba u upravnim tijelima Bosne i Hercegovine 1918.-1941. godine, pokazala je kako se neka tematika može posmatrati sa više aspekata i kako je o jednom istom problemu mogu donositi različiti zaključci.

U radu je problematizovan centralizam odnosno vadajući koncept u vrijeme Kraljevine SHS (Kraljevine Jugoslavije). S tim u vezi autorica je prezentovala strukturu upravnih tijela u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata s posebnim naglaskom na učešće Srba. Evidentno je kako se ističe u jednom od njenih zaključaka, «da u tijelima uprave možda nije bio toliki broj Srba, koliko su procentualno učestvovali u nacionalnoj strukturi Bosne i Hercegovine, ali je isto tako neosporno da su oni naročito do zavođenje diktature 1929. bili na vodećim upravnim položajima što je kod druga dva naroda stvaralo nezadovoljstvo. Smatram da je najbliže istini ono što je Sonja navela u početku i na kraju svoga rada «o guskama u magli».

Adnan Jahić iz Tuzle autor je članka pod naslovom Obnova autonomije IVZ u Bosni i Hercegovine 1936. godine. Jedan od osnovnih ciljeva šestojanuarskog režima zavedenog 1929. godine bio je, po mišljenju Atifa Purivatre, političko odvajanje Muslimana od JMO, a to se moglo najlakše postići ukidanjem muslimanske vjerske i vakufske autonomije. To je i učinjeno proglašenjem zakona o islamskoj vjerskoj zajednici 31. januara 1930. godine. Novonastalom političkom situacijom, nastalom nakon smrti kralja Aleksandra i kraja diktature, formiranja vlade Milana Stojadinovića i ulaska Mehmeda Spahe u tu vladu, stvoreni su potrebni uslovi za poboljšanje položaja IVZ i vraćanje njene autonomije.

Autor u svom radu veoma ubjedljivo argumentovano na osnovu prvorazrednih izvora objašnjava političku pozadinu donošenja uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o IVZ Kraljevine Jugoslavije od 28. 02. 1936. To je, kako autor ističe, temeljni zakonski akt kojim su stvorene pravne predpostavke za obnovu autonomnog statusa IVZ Bosne i Hercegovine.

Saradnica Instituta za istoriju Vera Katz, radom koji nosi naslov Ideološka upotreba otkrivanja spomen-ploče Gavrilu Principu u odgoju i obrazovanju generacija u Bosni i Hercegovini pokrenula je jednu vruću temu koja govori o dubokim podjelama i razlikama u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Neki već poodavno tvrde, mislim da su u pravu, da postoji više historiografija na istom prostoru i u istoj državi. U tragičnim događajima u Bosni i Hercegovini 90-ih godina 20.-og stoljeća između naših već postojećih razlika i podjela iskopana je još dublja provalija. Naše razlike i podjele posebno su se ispoljile u obrazovnom sistemu odnosno u različitom shvatanju i tumačenju nekih historijskih činjenica i ličnosti. Drastičan primjer tih razlika je shvatanje i tumačenje Sarajevskog atentata. Postavlja se, naime, pitanje: da li je Gavrilo Princip nacionalni heroj ili obični atentator? U radu se opširnije citiraju napisi o Sarajevskom atentatu objavljeni u listu Oslobođenje polovinom 1945. godine kao primjeri upotrebe jednostrane interpretacije događaja u svrhu ideološkog usmjeravanja odgoja i obrazovanja. Prema autoricinom mišljenju, napisi u Oslobođenju su slika vremena bez dijaloga i prava na drugačije naučne interpretacije istorijskih događaja. Pokrenuta pitanja reinterpretacije nekih događaja i ličnosti iz naše prošlosti treba nastaviti u mirnim i strpljivim razgovorima, argumentovano i uz uvažavanje drugih mišljenja i stavova. Pri tome moramo imati u vidu činjenicu da o nekim događajima i ličnostima nećemo nikada postići punu saglasnost. Jedno od mogućih rješenja je da se u udžbenicima navedu svi stavovi odnosno sve postojeće razlike. Po mom mišljenju, ne bi trebalo bježati ni od arbitraže naših kolega iz inostranstva.

Esad Kurtović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu usamljeni je autor u rubrici HISTORIJSKA GRAĐA. Sa novih nekoliko podataka objavljenim i ovom broju Priloga naša saznanja o Vidovom polju i stolačkom području u srednjem vijeku zantno su proširena.

Rubrika pod naslovom IZLAGANJE SA NAUČNIH SKUPOVA sadrži dva kraća i jedan opširniji prilog. Naslov prvog priloga Neuvjerljiva kolonija: konceptualizacija austro-ugarske ere u Bosni i Hercegovini, autora Roberta Donia, nudi neke nove poglede na dosadašnja shvatanja perioda Austro-Ugarske uprave u našoj historiografiji. Autor naglašava da je to najbolje istražen period istorije Bosne i Hercegovine i da su za to najviše zaslužni domaći historičari (neke od njih autor pominje). Donia dovodi u pitanje valjanost korištenja 1878. godine kao početka nove ere, kao događaja od presudnog značaja za istoriju Bosne i Hercegovine. Nejasno je zbog čega kolega Donia, s tim u vezi nije pomenuo doktorsku disertaciju Ilijasa Hadžibegovića iz koje se može vidjeti da je proces modernizacije i industrijalizacije počeo prije Austro-Ugarske okupacije. Naravno, nakon 1878. godine taj proces je ubrzan.

Svoje saopštenje pod naslovom Uloga Austro-Ugarske vlasti u nastanku bosanskih nacionalnih pokreta, autor Marko Attila Hoare počinje sa tezom Adriana Hastingsa da nacije i nacionalizam prirodnije odgovaraju kršćanskom svijetu, i da su se samo s velikim teškoćama prenosile (NACIJE, primjedba I.K.) u islamski svijet. Autor smatra da je ova teza izazovna za razmišljanje i služi kao dobro polazište za raspravu o slučaju Bosne i Hercegovine, zemlje koja leži na granici između kršćanskog i muslimanskog svijeta. Marko Attila smatra da je austrougarski period u bosanskoj historiji onaj u kojem je Bosna prešla iz vladavine islamskog u vladavinu kršćanskog carstva. Po njemu je ovaj period od ključnog značaja. Da bi pokazao kolika je uloga austrougarskih vlasti u nastanku bosanskih nacionalnih pokreta, autor je uglavnom koristio rezultate bosansko hercegovačkih historičara.

Clemens Ruthner, sa relacije Beč-Dablin, je treći stranac odnosno strani autor u rubrici Izlaganja sa naučnih skupova. Njegovo saopštenje glasi: Naš 'mali' Orijent». Jedno postkolonijalno čitanje austrijskih i njemačkih kulturalnih narativa o Bosni i Hercegovini 1878-1918. Ovaj esej, kako u početku ističe autor, predstavlja osnov za istraživački projekt «Bosna i Hercegovina u njemačkim tekstovima 1878.-1918.», a glavni cilj ovog istraživačkog projekta je «kulturalna semantika (bosanskog orijenta) u austrougarskim tekstovima». Rad je ograničen na približnu skicu i jedan set teza, kojim je, kako se ističe, još uvijek potrebna provjera. Rad ulazi i u dublje teoretske i metodološke rasprave, kao što su one povezane sa tezom Marije Todorove o balkanizmu. U svakom slučaju ovaj rad, zbog tretirane tematike je veoma interesantan i preporučljiv.

U rubrici Polemike objavljen je odgovor Gorana Miloradovića Seniji Milišić na njen prikaz Goranove knjige pod naslovom Karantin za ideje. Logori za izolaciju «sumnjivih elemenata» u Kraljevini SHS. Prikaz Senije Milišić objavljen je u Prilozima broj 35/2006. u svom odgovoru, koji je veoma argumentovan, korektan i na akademskom nivou, Goran Miloradović je na izvjestan način kolegicu Seniju obavezao da se, ovim povodom, ponovo oglasi u narednom broju Priloga. Drugi polemičar u ovom broju Priloga je Denis Veladžić. Njegov kritički osvrt na knjigu Nevena Anđelića «Bosna i Hercegovina između Tita i rata» može poslužiti kao primjer kako treba voditi naučnu raspravu, koja je jedan od uslova za unapređenje naučne misli.

Rubrika Prikazi sadrži ukupno 34 prikaza od 24 autora i zauzima jednu trećinu obima časopisa. Uz mnoštvo podataka informativnog karaktera, ne mali broj prikaza su kritički osvrti na najnovija izdanja iz oblasti historiografije. Veliki broj prikaza je i znak velikog interesovanja mlađeg naučnog kadra za najnovija naučna dostignuća.

Posljednja rubrika IN MEMORIAM donosi kraće tekstove o nedavno preminulim kolegama prof. dr. Nedimu Šarcu i dr. Rasimu Huremu.

Na kraju mogu reći da je moj opšti utisak o ovom broju Priloga veoma povoljan. Redakciji Priloga čestitam i želim da tako nastavi.

Hvala Vam za pažnju!


Mr. Seka Brkljača

HISTORIJSKA TRAGANJA, 1 i 2
PROMOCIJA

Pozdravljam sve prisutne koji ste ukazali čast i iskazali interes da prisustvujete, ipak, nesvakidašnjem događaju, iako su promocije raznih izdanja postale skoro svakodnevnica u Sarajevu, što na prvi pogled predstavlja kvantitativno bogatu izdavačku djelatnost kao posljedicu deskriptivnog angažmana autora raznih profila, ili grupe autora, i istu takvu finansijsku snalažljivot istih ili zaintereovanih izdavača, ova promocija je ipak nesvakidašnji događaj i zbog toga mi je posebna čast i veliko zadovoljstvo. Zašto to kažem i tvrdim? Ista naučna institucija Institut za istoriju koja ove godine obilježava pola vijeka svoga postojanja i djelovanja i koja skoro svo to vrijeme u rastegljivom i malo prekinutom kontinuitetu izdaje i svoj časopis Prilozi uspjela je u današnjim uslovima finansijske blago rečeno inertnosti, a to nije uspijevala čak ni u bolja vremena materijalno bogatije baze naučne djelatnosti, da izda još jedan časopis koji je svakako već sada, a u to ćete se uvjerititi i samim prelistavanjem naslova, uspio da zauzme ne samo prazno mjesto po broju, odnosno kvantitativno, nego i po svojim kvalitetima reprezentnom Godišnjaku sada, na žalost nepostojećeg Društva istoričara Bosne i Hercegovine. Čestitam inicijatorima, čestitam i svima onima koji su omogućili na bilo koji način da ovaj časopis već kroz dva broja u jednoj godini ugleda svjetlo dana i predstavi se naučnoj i široj čitalačkoj publici.

Dva broja svojim sadržajem dozvoljavaju komparaciju i naznake ostvarenja ciljeva uređivačke politike koja je delikatno nagoviještena u prvim traganjima za ostacima ljudske prošlosti i djelatnosti. Ograničavajući autore priloga samo determinantama naučnog rada, a ne vremenski ili prostorno ili tematski ili tehnički brojem strana, uredništvo je širom otvorilo vrata istraživačkim radovima i dobilo, gle možda i iznenađujuće za pesimiste u ovim sveopšte depresivnim vremenima, veliki broj radova koji potvrđuju gledanja opet optimista da istraživački rad ne prestaje uprkos zamkama već pomenutog kvaliteta doba koje proživljavamo. Petnaest članaka ukupno u dva broja je toliko raznovrsno tako da ih je teško predstaviti bilo po hronološkom bilo po tematskom principu, jer nemam namjeru da ih redam i pređem granice pristojnog vremena i uspavam vašu pažnju koja bi se zamorila već prostim čitanjem imena autora i naslova njihovih priloga. Neko će pročitati sve, a neko će birati prema svom polju interesa, bilo za temu ili autora ili oboje istovremeno, ali ne iz propagandističkih razloga napominjem vam da ćete imati šta da pronađete i mnogi od pera i profesije da svakako koriste u svom budućem radu.

Traganja su simbolično krenula od najdublje prošlosti, a od najbližeg prostora, od neolita i prostora današnjeg Sarajeva člankom Salmedina Mesihovića. Prostor ostaje i to tragajući za krivudom kojom je lutala Sarajevska Hagada od Sarajeva do Beča i nazad u radu Samije Sarić, kao i problemom opstanka jednog isto tako, ali mlađeg spomenika kulture, Vječne vatre i Spomen parka na Vracama, koji nam predstavlja Amra Čusto, ali ovaj put nepomičnog od čvstog materijala koji, kako dokazuju ovi članci, nije po svojoj građi garant opstanka ako ne postoji individualna i kolektivna volja i interes da se spase i očuva kao opipljiva memorija.Pačvorak konfesija, naroda i nacija u Bosni i Hercegovini nije samo svježe aktuelan u današnjoj politici, to je polje interesa koje svoju kompleksnost kroz tragove u prošlosti dokazuje neprevaziđenim interesom istraživača, što svakako potvrđuju članci u oba ova broja, o vjerskim preobraćenjima kroz čitavo devetnaesto stoljeće do kraja Prvog svjetskog rata Filipa Geleza, i Husnije Kamberovića o jednom drugačijem vidu preobraćenja, odnosno nastojanja u građenju hrvatskog nacionalnog identiteta u Bošnjaka, pa do položaja i razvoja vjerske institucije muslimana, Islamske vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini od uspostave šestojanuarske diktature 1929. godine do početka Drugog svjetskog rata autora Denisa Bećirovića. A kakav je pogled izvana od drugih na taj vjerski mozaik bosanskohercegovačkog ćilima, međustrukturalne konfesionalne odnose pojedinaca i kolektiviteta, da li se ljudi tu mrze oduvijek i da li se tom jednostranom stereotipnom formulom vrlo jednostavno objašnjava, rješava, neutrališe i otklanja od odgovornosti burna prošlost Bosne i Hercegovine, traga Edin Radušić zatvarajući ovaj ipak po suštini jedinstven tematski blok radova koji se bave pitanjima nacionalno-konfesionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini.

U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama, postojale su mnoge ličnosti koje su djelovanjem u političkom životu ostavile manje više značajnog traga u bosanskohercegovačkoj istoriji pa i šire, ponekad prema stepenu istraženosti u traganjima za ostacima prošlosti, a možda što dublje u prošlost to manje znano. Ličnosti su bile uvijek privlačna tema, kako u lijepoj književnosti tako i u istoriografiji, i ne može im se osporiti uvijek svjež interes čitalaca koji na taj način daleko plastičnije doživljavaju prošlost nego kroz suhoparne depersonalizirane istoriografske radove. Bosna i Hercegovina, koncepcije i vizije njene budućnosti kroz poglede i djelovanje dvije potpuno različite ličnosti u različitim vremenima i društveno-istorijskim uslovima, Ivan Frano Jukić u radu bliskom karakteru izvorne građe kroz 20 pisama najbližim saradnicima, autora Envera Redžića i Mehmed Spaho u članku Husnije Kamberovića, koji osvjetljava period ipak parcijalno invalidan u značajnoj monografiji Atifa Purivatre, oba imaju jednu zajedničku kompomentu, lične sudbine i vizija Bosne i Hercegovine.

Većina od nas ovdje ima više manje daleka i duboka sjećanja na ono što je bilo juče, ali sve što je danas sutra je prošlost za kojom traga i ovaj časopis, mnogi prošlost nakon 1945. godine još ne doživljavaju kao istoriju potvrđujući svoju ocvalu mladost ili neprikosnovenost ličnih impresija, kao što je to potvrdila neki dan jedna emisija na televiziji kada se spominjala, pored ostalog, i afera Agrokomerc. Da se slabo čita, a mnogo priča pokazuje i ova emisija i ja se svakako nadam da će se ubuduće više čitati i ovaj časopis ne nudeći konačnu istinu, jer ona je u svojoj multiperspektivnosti istorije samo neostvareni ideal, ali autor Vera Kac, koja govori o administrativnom i teritorijalnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine, dokazuje koliko je administrativno-teritorijalno uređenje političko pitanje, kao što je bilo i prekjuče u kraljevskoj državi i kao što je i danas. Tom bloku radova koji se bave najnovijom istorijom pripadaju i oni Admira Mulaosmanovića o privrednim i demografskim kretanjima na bihaćkom području, kao i o političkom kontekstu afere Agrikomerc.

Samodovoljnost i lokalizam uvijek su bili strani poimanju i djelovanju Instituta za istoriju, nasljeđujući koncepciju univerzalne istorije bez ograničenja na periode i prostor, nova generacija istoričara simbolizirana u današnjoj uređivačkoj i naučnoj politici kuće uvijek smatra dobrodošlim radove koji prevazilaze okvire Bosne i Hercegovine, bilo da se radi o ovoj zemlji u kontekstru širih tema i perioda ili o nekim drugim prostorima i temama To pokazuje, pored već pomenutog Filipe Geleza, i niz članaka, kao što je i dalje svjež interes za revolucije u ovo savremeno doba bez revolucija za veliku po posljedicama revolucionarnu 1848. godinu, a kako se ona kao sistem odbrambenih mjera reflektovala na Bosanski ejalet u vojnom pogledu govori nam prilog kolega Kamijet Sezer Fejzoglua i Selda Kilica. Možda je na prvi pogled paradoksalno stavljanje u ovaj blok drugog članka Ivane Dobrivojević iz Beograda o privatnosti pod nadzorom, odnosno o ograničavanju ličnih sloboda u Kraljevini Jugoslaviji 1929-1935., ali i to je samo refleks države u vrijeme diktature koja i kontrolom privatnog tzv. običnih ljudi i prvaka zabranjenih stranaka primjenjuje sistem represivnih mjera da bi otklonila bilo kakvu naznaku otpora, odnosno već patološki strah od revolucije.

Na kraju da napomenem jer sam i lično potaknuta, ovaj časopi objavljuje i autorizovana predavanja kolega koji su doprinijeli da naučna tribina Instituta za istoriju Dijalog sa povješću ne ostane samo kao sjećanje na ugodno provedene trenutke uz interesantne sadržaje.

Hvala


Dr. Vera Katz

Vaša ekselencijo gospodine Kudela, uvažena gospodo akademici, cijenjeni gosti, poštovane kolegice i kolege!

Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas na današnjem predstavljanju novih brojeva Priloga i Historijskih traganja, časopisa izdanju Instituta za istoriju u Sarajevu za 2008. godinu. Prilozi Instituta za istoriju afirmiran je časopis ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regiji, ali i u znanstvenim institucijama u svijetu koje se bave poviješću jugoistočne Europe. Za razliku od dobro poznatih Priloga, danas vas upoznajemo i sa novopokrenutim časopisom pod imenom Historijska traganja, ukojem želimo uvoditi novu koncepciju sa nekim inoviranim metodološkim i teorijskim pristupima, kao i teme iz nedavne prošlosti. Kao što i samo ime časopisa kazuje, u traganjima smo.

Dopustite mi da u ime Redakcije časopisa Prilozi (koju čine: prof. dr. Robert Donia, prof. dr. Mustafa Imamović, prof. dr. Tomislav Išek, akademik prof. dr. Dževad Juzbašić, doc. dr. Esad Kurtović, dr. Zdenko Radelić i dr. Behija Zlatar)i Redakcije časopisa Historijskih traganja (u sastavu: prof. dr. Damir Agičić, dr. Aleš Gabrič, doc. dr. Adnan Velagić i mr. Muhidin Pelesić), kao i u ime glavnog i odgovornog urednika Priloga dr. Husnije Kamberovića i u osobno ime, kao urednice Historijskih traganja, zahvalimo na suradnji kolegicama i kolegama bez kojih bi bilo nemoguće tijekom jedne godine tiskati tri broja časopisa sa ukupno 780 stranica.

Prvo zahvaljujemo autorima članaka koji su povjerili svoje radove ovim časopisima, kao i recenzentima koji su im darovali svoje vrijeme i znanje. Osobitu zahvalu upućujemo autorima u prvom broju Historijskih traganja, u vrijeme kada se nije ni nazirala fizionomija novog časopisa. Posebno zahvaljujemo kolegi Amiru Duranoviću i kolegici Aidi Ličina, tajnicima redakcija, na neizmjernoj pomoći u svim segmentima rada kao i njihovom radovanju nama zajedničkom poslu u koji su unijeli pozitivnu energiju i kada smo bili zasićeni ponovnim čitanjem i korigiranjem istih tekstova. Riječi zahvale iskazujemo lektoricama mr. Halimi Sofradžija i Mireli Omerović na profesionalnom odnosu prema svakom članku, čime su doprinijele da autorski radovi ostanu jezički izražajno prepoznatljivi, a časopise su učinile cjelinom prema nekim zajedničkim odrednicama. Kolegici Senadi Kreso zahvaljujemo na prijevodima rezimea i članaka koji su pristigli na engleskom jeziku. Redakcije su se uglavnom opredijelile da radove objavljuju u prijevodu zbog veće dostupnosti čitateljstvu. Oba časopisasu uređena prema važećim bibliotečkim standardima Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, a da se to kontinuirano nastavi za svaki članak zahvaljujemo kolegici Gini Zorabdić i kolegi Igoru Miškoviću. Svaki časopis prepoznajemo i po dizajnu, a da postanu prepoznatljivi među mnogima, zaslužan je Tarik Jesenković, kao i za tehničko uređenje. Na suradnji i profesionalnom odnosu mu zahvaljujemo. Štamparijama Bemust i Fojnica zahvaljujemo na korektnom i profesionalno obavljenom poslu sukladno našim financijskim mogućnostima. Da bi časopisi došli do čitatelja, zahvaljujemo uposlenim u biblioteci, kolegici Gini Zorabdić i kolegi Igoru Miškoviću. Osim učešća u distribuciji časopisa, administrativni odjel Instituta je zaslužan i za organiziranje današnje promocije, na čemu zahvaljujemo kolegicama Nuri Jesenković, Ašidi Šahbegović, Ognjenki Išek, Ramizi Ljuca i Ifeti Mešević. Također, zahvaljujemo kolegicama i kolegama u Institutu za istoriju i Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koji su nas podržali u radu. I naravno, ispred i iza svih stoji autoritet i moralna potpora direktora Instituta, dr. Husnije Kamberovića. Početni skepticizam u pokretanju novog časopisa odagnao je svojim radnim optimizmom iskazanim u dobro prepoznatljivoj i u Institutu često rabljenoj izreci: ''Da bi se došlo do cilja, prije svega treba krenuti''. Pa tako i mi dođosmo do kraja 2008. sa tiskana tri broja kako smo i planirali.

Još jednom, svima od srca zahvaljujemo u ime obje redakcije.

***

Danas su ovdje dva direktora: prof dr. Ibrahim Karabegović i dr. Husnija Kamberović. Njihovo prisustvo pomalo simbolizira tridesetogodišnje razdoblje u okviru pet decenija djelovanja Instituta za istoriju u Sarajevu. U vrijeme prvog mandata direktora Karabegovića, ranih osamdesetih godina, asistentski staž u Institutu su započeli oni rođeni u godinama osnivanja Instituta, i evo, zajedno dočekasmo obilježavanje 50-te obljetnice Instituta. Danas, u vrijeme mandata direktora Kamberovića, znanstveni staž su započeli asistenti rođeni tih ranih osamdesetih godina, a ono što im možemo poželjeti jeste da dočekaju godinu u kojoj će obilježiti 100-tu obljetnicu Instituta.

Nadam se da ćemo se ove godine viđati češće na različitim susretima prigodom obilježavanja 50-obljetnice rada našeg Instituta. Vaša ekselencijo, uvažena gospodo akademici, cijenjeni gosti, poštovane kolegice i kolege, u ime Instituta za istoriju, zahvaljujem na vašem dolasku, pozornosti, strpljenju, izdvojenom vremenu da bismo zajedno podijelili radost našeg uspješnog rada.

Hvala vam.

dr. Vera Katz

Sarajevo, 19. 2. 2009.


Dr. Husnija Kamberović

Kolegice i kolege,

Otkud to da mi danas predstavljamo samo časopise? I otkud to da u vrijeme kada većina naših naučnih institucija jedva nalazi sredstva za puko preživljavanje mi uspješno i redovito objavljujemo dva časopisa, a uz to još Historijska traganja izlaze dva puta godišnje? Varaju se oni koji bi pomisli da to uspijevamo zahvaljujući podršci onih koji bi po definiciji trebali da nam pomažu. Prije bih rekao da mi to uspijevamo gotovo iz inata, zbog izostajanja te podrške.

Mi smo pokretanjem novog časopisa željeli pokazati značaj, ali i snagu našega Instituta. Bez imalo skromnosti danas se moramo ukratko podsjetiti na činjenicu da ovaj Institut ove godine obilježava pola stoljeća svoga rada, i u okviru toga mi smo željeli otvoriti novu stranicu u našem razvoju pokretanjem i evo danas javnim predstavljanjem, uz već afirmiran časopis kao što su Prilozi, i jednog novog časopisa, koji evo već poslije prva dva broja ima tako dobru ponudu novih kvalitetnih tekstova da smo sigurni kako će njegov razvoj ići u najboljem pravcu, kako smo i bili zamislili.

Pola stoljeća rada neke naučne institucije u povijesti ne znači puno. Međutim, u našim prilikama to je gotovo fantastično. Naša polustoljetna historija bila je časna: gotovo da nema ničega čega bismo se mogli stidjeti u toj našoj povijesti. Iako smo formirani kao Institut za istoriju radničkog pokreta, mi smo se vrlo brzo transformirali u Institut za istoriju i samim nazivom sugerirali pravce našega rada – istraživanje historije, koje se ne samo neće ograničavati na historiju radničkog pokreta, nego se neće uopće ograničavati niti na historiju Bosne i Hercegovine. Otvorenost koja je bila primjetna u razvoju Instituta do najboljeg je izražaja došla 1990-ih godina, kada se, to s punim pravom možemo reći, Institut pojavio kao institucija koja je faktički održala i studij historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Samo se prisjetimo – početkom rata gotovo sav profesorski i asistentski kadar je napustio Odsjek za historiju. Ostali su samo prof. dr. Enver Imamović, koji je ubrzo preuzeo vođenje i Zemaljskog muzeja, našu najvažniju naučnu instituciju, te prof. dr. Ibrahim Tepić, koji je uz to bio i aktivni oficir bosanske Armije. Nikoga više nije bilo! Svi su se, iz različitih razloga, razbježali po bijelom svijetu, a institutski kadrovi su faktički preuzeli Odsjek kako bi ga sačuvali (dokaz su evo i prof. Karabegović, prof. Juzbašić, prof. Pelidija, kasnije i mr. Muhidin Pelesić i tako dalje). To je dokaz da ova dva centra naše historiografije mogu i moraju sarađivati. Dostojanstvo historijske nauke, koje je Institut sačuvao i tada, jednako kao što to čini i danas, fasciniralo je mnoge i izvan Bosne i Hercegovine.

Zašto je još važno današnje djelovanje Instituta i u čemu je važnost njegove izdavačke djelatnosti, posebno periodike, koju smo danas dijelom predstavili našoj javnosti? Neke komparativne analize o razvoju historiografije u postkomunističkim zemljama (i onim iz Srednje i Srednjoistočne Evrope, kao i balkanskih zemalja) pokazuju kako postoji nekoliko sličnosti u njihovom razvoju: prije svega tu je jedna okoštalost i nespremnost za prihvatanje metodoloških inovacija, te tendencija da nakon pada komunizma historiografija poprima nacionalistički naboj. Rekao bih da historiografija koju promovira naš Institut odudara od tih općih pravaca postkomunističkih historiografija, barem kada se radi o nacionalističkom naboju (jer se to doista nigdje ne može naći u našem radu). Problemi sa metodološkim inovacijama su prisutni, ali ne zbog naše okoštalosti i institucionalnog odbijanja prihvatanja novih metoda, nego zbog izostanka podrške našem radu, što otežava svaki dalji moderniji razvoj.

U čemu je još značaj i važnost onoga što radi Institut za istoriju, a evo danas smo samo mali dio ovdje prezentirali? Prošle godine se bilo pojavilo jedno mišljenje u javnosti kako «taj Institut za istoriju (...) praktično umire». Tačno je da imamo teških problema, nemamo dovoljno podrške našem radu, nema nikakvih uvjeta za rad, nemamo zgradu, nemamo novac za istraživanja (imamo samo projekte na kojima radimo, uprkos izostanku te podrške!), ali mi i dalje, najviše zahvaljujući entuzijazmu niza mladih saradnika, «ne umiremo», mada bi mnogi to željeli. Svako ko zna šta i u kakvim uvjetima radimo u posljednjih nekoliko godina, mora priznati da smo napravili znatne pomake, bez obzira na nastojanja pojedinih penzionerskih krugova, pa i pojedinaca iz kruga akademske zajednice da nas žive pokopaju.

Zašto je još važno da baš danas naglasimo značaj Instituta za istoriju? U vrijeme kada nam je nastava historije u školama posve marginalizirana, a čak i broj predavanja iz nacionalne historije na našim fakultetima, i to na studiju historije, radikalno se smanjuje, značaj ovoga što mi u Insitutu radimo, dobiva na još većoj vrijednosti.

Mi ćemo i dalje nastaviti raditi, uprkos svemu. Od projekata na kojima radimo ja bih samo izdvojio dva: Hronologija historije Bosne i Hercegovine i Historijski leksikon Bosne i Hercegovine. Mi ćemo na tim projektima raditi, a spremni smo pomoći i drugima. Objavljivat ćemo naše knjige i časopise, organizirati naučne skupove, a drugi neka slične skupove organiziraju nakon nas. Mi ćemo, obilježavajući pola stoljeća našega rada, na jesen ove godine napraviti naučni skup pod nazivom Identitet Bosne i Hercegovine tokom historije, a oni koji bi nas u tome trebali podržati neka i dalje šute. Svaka im čast! A onima koji prepoznaju vrijednosti i značaj našega rada - hvala.

Husnija Kamberović



Šestoaprilska nagrada Institutu za istoriju


Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, održanoj 6. aprila 2009. godine u sali Multimedijalnog centra Općine Novi Grad Sarajevo, Institutu za istoriju Sarajevo uručena je Kolektivna "Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva".

Nagrada je priznanje za istraživanja historije koja Institut provodi već 50 godina. U obrazloženju odluke navodi se kako Institut za istoriju predstavlja primjer uspjeha jedne naučne institucije da stekne i zadrži profesionalnu slobodu. Institut za istoriju je očuvao dostojanstvo historijske nauke u vremenima velikih historijskih izazova u 20. stoljeću, a svojim odnosom prema multikulturnim, multireligijskim i društvenim vrijednostima, već pola stoljeća kroz rezultate svoga rada svjedoči kako korača putem profesionalnog pristupa istraživanju prošlosti bez bilo kakvih ideoloških primjesa.

Ova je nagrada najveće priznanje našem kolektivu u 50-godišnjoj našoj historiji.

  • Šestoaprilska nagrada Institutu za istoriju Sarajevo
  • Šestoaprilska nagrada Institutu za istoriju Sarajevo
  • Šestoaprilska nagrada Institutu za istoriju Sarajevo


Dijalog sa poviješću


Naučna tribina

Institut za istoriju Sarajevo

Naučna tribina Instituta za istoriju u Sarajevu Dijalog sa poviješću organizirat će u četvrtak, 25. Juna 2009. godine sa početkom u 13 sati u prostorijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, multimedijalna sala, Zmaja od Bosne 8b (službeni ulaz, II sprat) naučni dijalog na temu


„ŽENE RATNICE“ I „VESTALKE“: PARTIZANKE U NARODNOOSLOBODILAČKOJ VOJSCI JUGOSLAVIJE /NOVJ/ 1941.-1945. GODINE


Uvodno izlaganje će podnijeti dr Barbara N. Wiesinger iz Austrije.

Tim povodom Institut za istoriju ima čast pozvati Vas da prisustvujete i uzmete aktivno učešće u naučnom dijalogu.


Voditelj naučnog dijaloga:

Mr Seka Brkljača



Pozivamo Vas da prisustvujete konferenciji

IDENTITET BOSNE I HERCEGOVINE KROZ HISTORIJU


Mjesto održavanja konferencije: Bošnjački institut, ul. Mula Mustafe Bašeskije br. 21, Sarajevo


PROGRAM

- Petak - 25. septembar 2009.

10:00-10:15

  • Otvaranje skupa
  • Pozdravi gostiju

10:15-11:30

  • Husnija Kamberović (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH) - O identitetu Bosne i Hercegovine ili o identitetima u Bosni i Hercegovini?
  • Muhidin Pelesić (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH) - Formiranje nacionalnih entiteta u Bosni i Hercegovini u procjepu između tajnih političkih djelovanja i javnih sukobljavanja
  • Sonja Dujmović (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH) - Bosna i Hercegovina ne može ni da živi ni da umre - situiranje identiteta Bosne i Hercegovine kod bosanskohercegovačkih Srba (do 1941. godine)
  • Suzana Leček (Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska) - Autohtono ili moderno? Oblikovanje kulturnog identiteta bosansko-hercegovačkih Hrvata prema zamislima Seljačke sloge 1935.-1941.
  • Eli Tauber (Jevrejska zajednica, Sarajevo, BiH) - Jevreji kao nerazdvojni dio razvoja privrede i kulture u Bosni i Hercegovini

11:30-11:40
Pauza

11:40-12:40

  • Zoran Grijak (Hrvatski institut za povijest, Zagreb, Hrvatska) - Analiza identitetskih odrednica bosanskohercegovačkog pučanstva u političkim razmatranjima Adalberta von Sheka i Moritza von Auffenberga
  • Matvej Lomonosov (Permski državni univerzitet, Perm, Rusija) - Konstruirajući srpsku Bosnu: srpska nacionalna mitologija i identifikacija bosanskih Muslimana u ruskoj istoriografiji 19. i 20. veka
  • Željko Karaula (Vanjski saradnik Podružnice HAZU Bjelovar, Hrvatska) - Kako su vidjeli Bosnu i Hercegovinu? Hrvatski intelektualci 20. stoljeća i njihovo viđenje Bosne i Hercegovine (od Stjepana Radića do Miroslava Krleže)
  • Diskusija

12:40-14:30 Ručak

14:30-15:30

  • Edin Radušić (Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH) - Bosna, Hercegovina i Bošnjaci u britanskoj konzularnoj politici
  • Adin Ljuca ( National Technical Library, Prag, Češka Republika) - Češko viđenje identiteta Bosne i Hercegovine kroz historiju
  • Ema Neimarlija (Trst, Italija) - Coming to term with the past: from national to regional identity? Istria and Bosnia in a comparative perspective
  • Admir Mulaosmanović (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH) - Regionalni identitet u suodnosu sa nacionalnim i nadnacionalnim
  • Diskusija

15:30-15:45
Pauza

15:45-17:00

  • Salmedin Mesihović (Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH) - Transformacija identiteta Dezitijata kroz proces romanizacije
  • Fahd Kasumović (Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH) - Prijelazi na islam u sidžilima sarajevskog šerijatskog suda iz prve polovine XIX stoljeća
  • Denis Bećirović (Tuzla, BiH) - Normativni okvir i stvarni položaj Islamske vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini tokom prve decenije nakon završetka Drugog svjetskog rata
  • Amir Duranović (Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH) - Na kraju decenije: vjerske zajednice u BiH 1960. godine
  • Vera Katz (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH) - Proces demografske tranzicije u Bosni i Hercegovini - druga polovina 20. stoljeća

17:00-17:15
Pauza

17:15 – 18:30

  • Hannes Grandits (AbteilungfürSüdosteurpäischeGeschichte, UniversitätGraz, Austrija) - Društvene diferencijacije u kasno-osmanskoj Hercegovini: pogled na aspekte socijalne nejednakosti u gradu i na selu
  • Seka Brkljača (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH) - Profiliranje bosanskoghercegovačkih gradova u procesu urbanizacije od 1878. do 1941. godine
  • Ivana Dobrivojević (Institut za savremenu istoriju, Beograd, Srbija) - Od ruralnog ka urbanom. Modernizacija Bosne i Hercegovine u FNRJ 1945.-55.
  • Diskusija

- subota 26. septembar 2009.

9:00-10:15

  • Vesna Mušeta Aščerić (Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH) - Uloga bosanskog srednjovjekovlja u izgradnji identiteta Bosne i Hercegovine
  • Pejo Ćošković (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, Hrvatska) - Naziv Bošnjani u bosanskim ispravama XIV stoljeća
  • Boro Bronza (Filozofski fakultet, Banja Luka, BiH) - Habzburška percepcija identiteta Bosne i Hercegovine u razdoblju habzburško-osmanskih ratova 1683-1737
  • Enes Pelidija (Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH) - Identitet Bosne i Bosanaca tokom XVIII stoljeća

10:15-10:30
Pauza

10:30-11:30

  • Adnan Jahić (Filozofski fakultet, Tuzla, BiH) - Bosanskohercegovački muslimani i svetosavske proslave za vrijeme monarhističke Jugoslavije
  • Adnan Velagić (Fakultet humanističkih nauka, Mostar, BiH) - Muslimanska nacionalna vojna organizacija i njena uloga na području Hercegovine u svjetlu arhivskih dokumenata
  • Gorgi Čakarjanevski & Todor Cepreganov (Institutot za nacionalna istorija, Skopje, Makedonija) - Bosna i Hercegovina u analizama američke obavještajne službe (OSS) 1944. godine
  • Fedžad Forto (FENA, Sarajevo, BiH) - Sarajevo 1945: konstituiranje vlasti

11:30-11:45
Pauza

11:45-13:00

  • Izet Šabotić (Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla, BiH) - Status i položaj Bošnjaka (muslimana) u okviru SFR/FNR Jugoslavije
  • Leni Weissert (Johannes-Kuenzig-Institut,Freiburg, Njemačka) - Pravo na zavičaj: Nijemci iz Bosne i Hercegovine u poslijeratnoj zapadnoj Njemačkoj
  • Sabina Veladžić (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH) - Politika Stranke demokratske akcije u 1991. - između građanskog koncepta i nacionalnog unitarizma
  • Edin Omerčić (Institut za istoriju, Sarajevo, BiH) - Viđenje ''drugog'' u vrijeme rata 1992-1995. Tu na puškomet.

13:00-14:30
Ručak

14:30-16:00

  • Azem Kožar (Filozofski fakultet, Tuzla, BiH) - Uloga i značaj kulturno-historijskog nasljeđa u izgradnji kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine
  • Nenad Makuljević (Filozofski fakultet, Beograd, Srbija) - Tanzimat i kreiranje javnog identiteta u Bosni i Hercegovini
  • Dennis Dierks (Friedrich-Schiller-Universität, Jena, Njemačka) - Građanska historiografija i građanska kultura pamćenja u BiH 1878-1918
  • Amra Čusto (Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo, BiH) - Spomenici i identiteti na primjeru sarajevskog Trga Oslobodjenja
  • Haris Dervišević (Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH) - Islamska kaligrafska baština u Bosni i Hercegovini: Hafiz Husejin-Rakim-efendija Islamović
  • Munir Drkić /Filozofski fakultet, Sarajevo, BiH/ – Stihovi zahvale na bosanskom jeziku – pjesma u slavu bošnjačkom identitetu

16:00-16:15
Pauza

16:15-18:00

  • Adib Đozić (Filozofski fakultet, Tuzla, BiH) - Bošnjačka otvorenost za drugo i drugačije-bitna karakteristika bosanskog identiteta
  • Midhat Spahić (Ministarstvo obrazovanja i nauke, Tuzla, BiH) - Brak, žena i porodični odnosi u srednjovjekovnoj Bosni (XIV-XV vijek)
  • Safija Kešetović (Filozofski fakultet, Tuzla, BiH) - Društveni položaj žene u srednjovjekovnoj Bosni
  • Diskusija

18:00
KRAJ KONFERENCIJE



Međunarodna konferencija Identitet Bosne i Hercegovine kroz historiju – Sarajevo, 25 -26. septembar 2009. godine



U organizaciji Instituta za istoriju u Sarajevu je 25. i 26. septembra 2009. godine održana međunarodna konferencija Identitet Bosne i Hercegovine kroz historiju. U okviru priprema za održavanje ove Konferencije krenulo se od stanovišta kako je identitet stalno podložan promjenama i nadogradnji što je bilo i više nego dovoljan razlog da se osnovne promjene u identitetskim odrednicama tokom bosanskohercegovačke historije sagledaju kroz više aspekata i različitih perspektiva, a posebno se očekivala afirmacija pluralizma identiteta nasuprot neopravdano uobičajenom reduciranju identiteta na etnicitet. Zato su se referati na Konferenciji odnosili na različlite slojeve identiteta, od političko – teritorijalnog, religijskog, nacionalnog preko socijalnog i kulturnog do rodnog identiteta. Time se, zapravo, otvorila mogućnost da se o svakom od ovih identitetskih segmenata razgovara na međunarodnom nivou.

Uz učešće historičara iz Bosne i Hercegovine, svoj doprinos realiziranju ovog projekta dali su i historičari iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i Italije. Zato ovu Konferenciju treba posmatrati kao nastavak višegodišnjih aktivnosti Instituta za istoriju koji je u proteklih nekoliko godina uspješno realizirao više naučnih konferencija međunarodnog karaktera čiji su rezultati sada već prepoznatljivi zbornici radova.* Time se Institut za istoriju sve više afirmira kao ozbiljna naučna institucija sa međunarodnim konferencijama kao prepoznatljivo uspješnim brendom.

Tokom prvog radnog dana Konferencije otvoreno je nekoliko interesantnih tematskih okvira uz uvodno izlaganje Husnije Kamberovića (O identitetu Bosne i Hercegovine ili o identitetima u Bosni i Hercegovini). Ovim izlaganjem predstavljena je savremena problematika identiteta i životne stvarnosti na primjeru Bosne i Hercegovine kako bi se utvrdio stvarni identitet i njegove moguće percepcije koje vrlo često nisu istovjetne životnoj stvarnosti. Doprinos potpunijem sagledavanju šarolikosti bosanskohercegovačkog identiteta dali su Muhidin Pelesić (Formiranje nacionalnih entiteta u Bosni i Hercegovini u procjepu između tajnih političkih djelovanja i javnih sukobljavanja), Sonja Dujmović (Bosna i Hercegovina ne može ni da živi niti da umre – situiranje identiteta Bosne i Hercegovine kod bosanskohercegovačkih Srba do 1941. godine), Suzana Leček (Autohtono ili moderno? Oblikovanje kulturnog identiteta bosanskohercegovačkih Hrvata prema zamislima Seljačke sloge 1935-1941) i Eli Tauber (Jevreji kao nerazdvojni dio razvoja privrede i kulture u Bosni i Hercegovini). Posebna cjelina u okviru rada Konferencije bilo je sagledavanje bosanskohercegovačkog identiteta izvana kroz prizmu viđenja drugih prema Bosni i Hercegovini gdje se jako interesantnim pokazalo izlaganje Edina Radušića (Bosna, Hercegovina i Bošnjaci u britanskoj konzularnoj građi) kao i tumačenja regionalnih identiteta u odnosu sa nacionalnim i nadnacionalnim identitetom.

Poslijepodnevna sesija prvog radnog dana nastavljena je predstavljanjem referata koji su govorili o promjenjivosti i transformaciji identiteta kroz različite vremenske periode. Od analize transformacije identiteta u antičkom periodu Salmedina Mesihovića (Transformacija identiteta Dezitijata kroz proces romanizacije) do pogleda na promjene konfesionalnog identiteta tokom XIX stoljeća Fahda Kasumovića (Prijelazi na islam u sidžilima sarajevskog šerijatskog suda iz prve polovine XIX stoljeća) preko sagledavanja stanja u vjerskim zajednicama sredinom XX stoljeća referatima su se predstavili i kolege historičari čiji je fokus interesovanja socijalna slika društva i društvene diferencijacije XIX i XX stoljeća sa posebnim osvrtom na razmatranje odnosa selo – grad i procese modernizacije u različitim vremenskim periodima.

Tokom drugog dana Konferencije predstavljeni su referati sa osvrtom na bosansko srednjovjekovlje i poglede na stanje u Bosni tokom XVIII stoljeća. Posebno vrijednim pokazalo se izlaganje Peje Ćoškovića (Naziv Bošnjani u bosanskim ispravama XIV stoljeća) gdje je na primjeru najpoznatijeg termina bosanskog srednjovjekovlja pokazano širenje njegovog opsega. I drugi su referati ukazali na razvojnu liniju stabiliziranja identiteta Bosne kroz utvrđivanje i dugotrajnije održavanje granične linije koja je tokom XVIII stoljeća više puta potvrđivana međunarodnim ugovorima. Ipak, najviše pažnje posvećeno je novovjekovnoj historiji i događajima iz XX stoljeća kako tokom prvog, tako i tokom drugog dana Konferencije.

Posebno interesantan za veoma zavidan broj prisutne publike bio je dio Konferencije koji je kroz nekoliko tematski različitih referata govorio o kulturnom identitetu tokom historije u rasponu od predstavljanja uloge i značaja kulturno – historijskog nasljeđa u izgradnji bosanskohergovačkog kulturnog identiteta, preko reformskog procesa kreiranja javnog identiteta do fragmenata iz kulturne prošlosti posmatrane kroz prizmu kaligrafske i pjesničke baštine u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine. Istovremeno, predstavljeni su modeli građenja kulture sjećanja i građenja građanske kulture pamćenja.

U posljednjoj radnoj sesiji otvorene su teme rodnog identiteta predstavljene referatima o braku, bračnim odnosima i položaju žene u srednjovjekovnoj Bosni čime je upotpunjen mozaik identitetske prošlosti Bosne i Hercegovine. U svakom referatu prikazani su fragmenti svakodnevnog života sa posebnim osvrtom na porodične odnose i karaktere bračne zajednice.

O zanimljivosti i značaju predstavljenih referata najbolje svjedoči interes za diskutiranjem o stavovima koji su ostali ili nedovoljno jasni ili nedovoljno argumentirani što je otvorilo prostor za dodatne i raznovrsne diskusije. Kao i u dosadašnjim slučajevima, iskazani interes za Konferenciju, podneseni referati i disukusije pokazale su svu opravdanost organiziranja ovakvog skupa. Time je ispunjen još jedan od prvobitno zacrtanih ciljeva koji je pretpostavljao akademsko diskutiranje o svim aspektima identiteta toliko prisutnih u našoj svakodnevnici, a toliko prijeko potrebnih u savremenom trenutku u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina zajedno sa zemljama regiona koji neminovno donosi potrebu svakodnevne nadogradnje slike o sebi i drugome. Ova konstatacija ima posebnu vrijednost ima li se na umu činjenica koja podrazumijeva evropske integracije zemalja regiona, proces koji neminovno sa sobom donosi potrebu za utvrđivanjem starih i građenjem novih identiteta. Osim vizionarskog pogleda u budućnost, za izgrađivanje boljih životnih uvjeta najbolja (pre)poruka jeste objektivno i nepristrasno sagledavanje prošlosti. Za mudre učenike, naime, historia est magistra vitae.


- Amir Duranović


* Historijski mitovi na Balkanu, Sarajevo: 2003. 60 godina od završetka Drugog svjetskog rata – kako se sjećati 1945. godine, Sarajevo: 2006. Revizija prošlosti na prostorima bivše Jugoslavije, Sarajevo: 2007. Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka, Sarajevo: 2009.

  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića


Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića


Dana 9. decembra 2009. godine u prostorijama Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, u okviru naučne tribine Instituta za istoriju u Sarajevu - Dijalog sa poviješću, održan je okrugli sto pod nazivom Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića. Kao povod poslužila je deseta godišnjica smrti (1999-2009) ovog istaknutog naučnog saradnika i dugogodišnjeg direktora Instituta za istoriju u Sarajevu.

Na okruglom stolu o Borisu Nileviću i njegovom doprinosu historijskoj nauci govorili su Ibrahim Karabegović, Ibrahim Spahić, Salih Jalimam, Seka Brkljača, Esad Kurtović, Nedim Rabić, Elmedina Kapidžija, Vera Katz, Muhidin Pelesić, Enes Pelidija, i Dževad Juzbašić. Najveća pažnja je posvećena Nilevićevoj monografiji Srpska pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini do obnove Pećke patrijaršije 1557. godine, ali su analizirani i drugi Nilevićevi radovi, pri čemu je bio prisutan i nužni kritički ton u izlaganjima.

Veliki broj okupljenih potvrdio je da Boris Nilević zauzima važno mjesto u bosanskohercegovačkoj historiografiji, a istovremeno da Institut za istoriju nastavlja tradiciju sa odabirom kvalitetnih i aktuelnih tema okruglih stolova. Izlaganja sa ovoga, kako se pokazalo, veoma uspješnog skupa, bit će objavljena u narednom broju časopisa Instituta za istoriju Historijska traganja.

- Elmedina Kapidžija

  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića
  • Okrugli sto: Naučno i publicističko djelo dr. Borisa Nilevića


Objavljen 38. broj časopisa Prilozi


Riječ Redakcije:

Ovaj broj časopisa Prilozi izlazi u godini kada Institut za istoriju obilježava 50 godina rada. Od 1965, kada se pojavio prvi broj, do sada je izlazio dosta redovno, osim u ratnom razdoblju 1992-1995. kada je izašao samo jedan broj, te kratko poratno vrijeme, kada nisu postojali nikakvi uvjeti za objavljivanje časopisa. Ali, nakon stabiliziranja stanja, danas možemo reći kako časopis Prilozi, redovito izlazi te da okuplja veliki broj saradnika i to ne samo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine nego i iz drugih zemalja.

U ovom broju zadržali smo dosadašnju strukturu časopisa. U rubrici Članci i rasprave objavljujemo na početku članak berlinskog profesora Holma Sundhaussena o problemima različitog percipiranja identiteta u Bosni i Hercegovini tokom povijesti. Sundhaussen raspravlja o odnosu regionalnog, nacionalnog i državnog identiteta na primjeru Bosne i Hercegovine, zaključujući kako multinacionalne regije, kakva je Bosna i Hercegovina bila tokom povijesti, nisu prošlost, nego da im je nužna podrška nadregionalnih identiteta kako bi dobile novu šansu putem transnacionalnih integracionih procesa u Evropi.

U ovom broju objavljujemo zatim nekoliko članaka iz starije bosanskohercegovačke historije (članke o hajdučiji na tlu rimskih ilirskih provincija i o bosanskome vojvodi Sandalju Hraniću Kosači i Svetodmitarskom dohotku s kraja 14. stoljeća), jednu raspravu o terminu taksit tokom osmanske vladavine, te o njemačkim erarnim kolonijama u Bosni i Hercegovini na prijelazu 19. i 20. stoljeća. Dva članka govore o bosanskohercegovačkoj historiji između dva svjetska rata (o problemima agrarne reforme i djelovanju komitskih četa u Hercegovini nakon Prvog svjetskog rata i o Udruženju muslimanki pod nazivom ''Osvitanje''), dok se dvije rasprave bave problemima poslijeratne historije (o stavu političke elite o nacionalnom identitetu Muslimana, te rasprava o slici Bosne i Hercegovine u češkoj akademskoj sredini koncem 20. i početkom 21. stoljeća.

U rubrici Historijska građa Hana Younis donosi jedan zapisnik o predaji osmanske Državne blagajne u Sarajevu nakon okupacije 1878, dok u rubrici Izlaganja sa naučnih skupova objavljujemo jedno saopćenje Tomislava Išeka o procesima nacionalne samoidentifikacije u BiH u posljednjem stoljeću, te esej akademika Muhameda Filipovića o vrstama i političkim razlozima revizije u historiografiji.

U rubrici Prikazi objavljujemo 31 prikaz knjiga, časopisa i konferencija, a na kraju objavljujemo razgovor sa prof. dr. Ibrahimom Karabegovićem, dugogodišnjim direktorom Instituta za istoriju, odajući mu na taj način zahvalnost za doprinos razvoju našega Instituta.

Novi broj časopisa Prilozi

Objavljen 4. broj časopisa Historijska traganja


Riječ Redakcije:

Cijenjeni čitatelji!

Sa velikim zadovoljstvom vam predstavljamo četvrti broj časopisa Historijska traganja za 2009. godinu. U ovom broju objavljujemo pet zanimljivih radova raspoređenih u dvije rubrike: Članci i Predavanja sa tribine Instituta za istoriju u Sarajevu.

Prema hronološkom rasporedu članaka, prvi govori o Germanikovoj ofanzivi na ustanička uporišta Splonum, Retinum i Seretion, koja je završila u ljeto 9. godine nove ere pod komandom Tiberija i potpunim uništenjem posljednjih ustaničkih uporišta. Sljedeći rad nas detaljno upoznaje sa porodičnim, ekonomskim i društvenim životom porodice Alibegović, analiziranim na osnovi prijepiske njenih članova sa poslovnim prijateljima, iz koje se može spoznati proces tranformacije dijela zemljoposjedničkih begovskih familija u građanske trgovačke porodice na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bosanskohercegovačko društvo kontinuirano je doživljavalo društveno-političke lomove, a jedan od njih bio je i 1945. godine, što tematizira rad o odnosu Komunističke partije Jugoslavije prema religiji s akcentom na aktivnostima prema tom pitanju unutar članstva u intervalu od 1945. do 1958. godine. Studija o modernoj historiji je posljednji rad u rubrici Članci, u kojem se analizira historiografija u Bosni i Hercegovini 1960-ih godina u smislu rasprave smještene između znanosti i politike.

Zahvaljujući Tribini Instituta za istoriju u Sarajevu Dijalog s prošlošću u ovoj rubrici prezentiramo rad o učešću žena u oružanom otporu u Jugoslaviji 1941-1945. godine. Osim objavljenih izvora i literature na ovu temu članak donosi i zanimljiva svjedočenja učesnica u partizanskim jedinicama.

Pri put u ovom časopisu pojavljuje se rubrika In memoriam posvećena akademiku dr. Enveru Redžiću (1915-2009), uglednom revolucionaru, društveno-političkom i kulturnom radniku, naučniku, historičaru, direktoru Instituta za istoriju u Sarajevu i akademiku.

Nakon ovih kratkih crtica o sadržaju časopisa pozivamo vas na saradnju u istraživanju tragova prošlosti, njihovom prezentiranju i učenju o nama i drugima.

- Redakcija



Povodom pola stoljeća rada,

INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU

poziva Vas na svečanu promociju svojih izdanja u 2009. godini:


Pola stoljeća Instituta za istoriju u Sarajevu

Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka - zbornik radova

Esad Kurtović, Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača

Historijska traganja, br.3.-2009.

Prilozi, br.38. / 2009.


Promotori:

dr. Husnija Kamberović

doc. dr. Edin Radušić

mr. Emir O. Filipović

mr. Seka Brkljača

mr. Sonja Dujmović

dr.Vera Katz, voditelj


Amfiteatar Akademije nauka i umjetnosti BiH, Bistrik 7, Sarajevo utorak, 29. decembar 2009. u 12.00 sati



Promovirana izdanja Instituta za istoriju


Utorak, 29 Decembar 2009


Institut za istoriju u Sarajevu obilježio je godinu koja je na izmaku promocijom pet svojih ovogodišnjih izdanja koja je održana danas u Akademiji nauka i umjetnosti u Sarajevu. Ovo je za Institut za istoriju bila posebna godina, u kojoj je obilježio pola stoljeća od svog osnivanja i kojoj je nagrađen Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva.

- Mi smo, inače, odlučili da naš jubilej obilježimo radno, da ne pravimo neke svečane večere i slično, nego smo jednostavno išli raditi, izjavio je direktor Instituta prof. dr. Husnija Kamberović.

Tako je u sklopu obilježavanja pola stoljeća rada Instituta ove godine organiziran veliki naučni skup o temi "Identitet BiH kroz historiju", a nastavljeno je izdavanje publikacija, koje su promovirane danas. Objavljeno je ukupno pet publikacija: po jedan broj stručnih časopisa Prilozi Instituta za istoriju i Historijska traganja, zatim knjiga dr. Esada Kurtovića "Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača", zbornik radova "Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka" i monografija "Pola stoljeća Instituta za istoriju u Sarajevu".

Prof. Kamberović kaže da se i kroz tu monografiju pokušalo prikazati kako se Institut razvijao, kroz koje je sve razvojne faze prolazio, te evidentirati ljude koji su radili u Institutu i ukazati na njihov doprinos razvoju Instituta te doprinos samog Instituta razvoju historijske nauke u BiH.

- Smatramo da smo u tih pola stoljeća časno i dostojanstveno obavili našu zadaću, da smo se trudili i na kraju uspjeli sačuvati dostojanstvo historijske nauke u najtežnim razdobljima historije BiH, ocijenio je. Međutim, prof. Kamberović upozorava da je Institut za istoriju danas na velikoj prekretnici.

- Nalazimo se u jednom dosta lošem vremenu, kada smo prilično marginalizirani kao institucija. Prosto se vidi da postoje neke druge institucije koje imaju povoljniji status, naglasio je on.

Uprkos svemu, iz Instituta za istoriju najavljuju da će i dalje nastojati da razvijaju ovu instituciju i historijsku nauku u cjelini, posebno jer se osjećaju suodgovornim za stanje historijske nauke u BiH. Zato planiraju da u narednoj godini naprave iskorak van Sarajeva, da idu prema drugim centrima u BiH - Mostaru, Tuzli, ali i Banjoj Luci.

- Nastojat ćemo da pomognemo tim centrima da i oni razvijaju ono što mi ovdje radimo: afirmirati istinu i historijsku nauku kao vrijednosti oko kojih se zaista vrijedi zalagati, kazao je direktor Instituta za istoriju u Sarajevu prof. Husnija Kamberović.

FENA

  • Promocija izdanja Instituta za istoriju
  • Promocija izdanja Instituta za istoriju